Iz Državnog izbornog povjerenstva i GONG-a pozivaju građane da mirno i dostojanstveno izađu na birališta u što većem broju. Referendumske šutnje nema za razliku od izbora, ali je na samim biračkim mjestima i u krugu 50 metara od njih zabranjena promidžba, dijeljenje letaka i navođenje građana.
'Napominjemo da je izlazak na državni referendum građansko pravo, ali i dužnost svakoga birača', rekla je Aleksandra Jozić-Ileković - potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva.
'GONG apelira na poslodavce čiji zaposlenici rade sutra cijeli dan da osiguraju vrijeme svojim zaposlenicima kako bi mogli izići i ostvariti pravo glasa’, rekla je Vanja Škorić iz GONG-a.
Kako bismo opisali ono što EU predstavlja danas, moramo se osvrnuti i na njezine početke. Ona zapravo vuče korijene iz Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC) i Europske ekonomske zajednice (EEZ). EEZ je 1958. godine osnovalo šest zemalja - Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska.
Tijekom godina ta je zajednica širila svoje članstvo, da bi 1993. godine ugovorom iz Maastrichta dobila svoj današnji naziv - Europska unija. Posljednji korak u konstituiranju baze te super države predstavlja Lisabonski sporazum, koji je usvojen od zemalja članica 2009. godne, otkad je na snazi.
EU je danas oblik nadnacionalne gospodarske i političke suradnje 27 europskih država koje su se slobodno udružile radi učvršćenja mira, promicanja demokratskih vrednota, blagostanja i dobrobiti svojih naroda, te gospodarskog i socijalnog napretka. Njezinih 27 članica danas su Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Danska, Irska, Velika Britanija, Grčka, Portugal, Španjolska, Austrija, Finska, Švedska, Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska. Hrvatska bi iduće godine, ukoliko se na referendumu izjasnimo za ulazak u EU, trebala postati i službeno 28. članicom EU-a.
Ovim pregledom želja je predočiti sve što bi građani morali znati o EU, prije nego li svojim glasom presude o ulasku Hrvatske u europsku zajednicu zemalja, ili ne. Pa krenimo nekakvim redom.
Kako će Hrvatska biti zastupljena u institucijama Europske unije?
Hrvatska će imati 7 glasova pri usvajanju odluka Europskog vijeća i Vijeća u slučajevima kada se odlučuje kvalificiranom većinom. Kao i ostale države članice, Hrvatska će dobiti jednog člana u Europskoj komisiji.
Hrvatskoj je za vrijeme mandata sadašnjeg saziva Europskoga parlamenta dodijeljeno 12 zastupničkih mjesta od ukupno njih 732. Nije velik broj zastupnika i mogućnost značajnog utjecaja na odluke nije velika, ali tih 12 mjesta isto tako ne prestavljaju uzaludan trud. Hrvatski će zastupnici u EU parlamentu normalno moći sudjelovati u rasprava te donositi prijedloge i promicati interese naše države.
Hoće li članstvo u Europskoj uniji donijeti porast standarda?
Iako je to opravdano očekivanje mnogih, ono ovisi o mnogim čimbenicima. Iskustva novih članica EU-a pokazuju gospodarski rast, rast BDP-a i izvoza te stvaranje novih radnih mjesta. Prosječni BDP po stanovniku kod novih članica rastao je s 40 posto prosjeka u odnosu na starije članice 1999. godine, na 52 posto prosjeka 2008. godine. To predstavlja trend postupnog smanjenja razlika između zapadne i istočne Europe.
No,
trenutna svjetska ekonomska kriza, a pogotovo ona u Eurozoni, taj je trend usporila, ali ga nije i u potpunosti zaustaila. Može se očekivati daljnje hvatanje koraka s razvijenijim članicama Unije.
Nadalje, Hrvatska će postati dio najvećeg svjetskog gospodarstva, a s time dolazi i bolja poslovna klima, veća strana ulaganja te prijeko potrebno otvaranje novih radnih mjesta. Nemalu ulogu u tom smislu imat će uuropski fondovi koji će pomoći ravnomjernom razvoju hrvatskih regija, modernizaciji poljoprivrede i ribarstva, očuvanju okoliša, razvoju infrastrukture i kvalitetnijem obrazovanju.
Koliko dobivamo, a koliko gubimo
Hrvatskoj je za drugu polovicu 2013. godine iz proračuna EU-a namijenjeno687,5 milijuna eura, od toga najviše iz strukturnih i Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura). Dakle, radi se o sredtvima koja preračunata u kune iznose oko 5,1 milijardu kuna.
Uplate Hrvatske u proračun EU-a u istome razdoblju procijenjene su na267,7 milijuna eura, što Hrvatsku čini neto primateljicom proračunskih sredstava Unije, tj. državom koja iz proračuna Europske unije više dobiva nego što u njega uplaćuje. Drugim riječima, Hrvatska će u proračun EU uplatiti oko dvije milijarde kuna, što nas čini nešto više od tri milijarde kuna u dobitku.
Na 1 uplaćeni euro u proračun EU-a iz njega ćemo moći dobiti 2,5 do 3 eura, jer Europska unija vodi se načelom solidarnosti koje se temelji na pravilu da bogatije države članice uplaćuju više nego što dobivaju iz europskog proračuna, dok države s nižim standardom uplaćuju manje novca nego što dobivaju nazad iz europskog proračuna.
To nisu prevelika sredstva, ali nisu niti premala. Njihovo pametno korištenje svakako može pomoći našoj zemlji u gospodarskom oporavku.
Hoće li nam stranci oduzeti radna mjesta?
Službeni podaci govore kako stranci i jeftina radna snaga nisu preplavili nove članice EU, koje su primljene 2004. godine.
Iskustvo novih članica EU-a pokazuje da je između 2003. i 2007. u njima stvoreno gotovo 3 milijuna novih radnih mjesta, s naglašenim rastom zapošljavanja mladih i radnika srednje dobi.
Hoće li se hrvatski građani moći zapošljavati u državama Europske unije?
Da, hrvatski građani moći će raditi u državama članicama bez radnih dozvola. Pojedine države članice mogu privremeno ograničiti pristup svom tržištu rada, a Hrvatska zauzvrat isto ograničenje može uvesti tim zemljama.
Eventualna ograničenja mogu trajati dvije, pet ili najviše sedam godina. U slučaju takvih privremenih ograničenja hrvatski će radnici i dalje moći raditi u tim zemljama uz prethodno dobivanje radne dozvole. Dakle, u najgorem slučaju dogodio bi se privremeni status quo.
Što naši poduzetnici dobivaju ulaskom u Europsku uniju?
Dobivaju pristup tržištu Europske unije od 500 milijuna potrošača na kojem će moći lakše plasirati svoje proizvode. To ne znači da isto nisu mogli raditi i sad, već da će to moći po povoljnijim uvjetima.
Dobivaju i pristup tržištu bez carina i drugih uvoznih ograničenja, što omogućuje trgovcima iz svih država članica da se natječu pod istim uvjetima. Tvrtke više neće morati prolaziti dvostruka testiranja i certifikaciju svojih proizvoda. Svi certifikati izdani u Hrvatskoj vrijedit će u državama članicama Europske unije.
Hoće li se povlaštene mirovine ukinuti, a obične mirovine smanjiti?
Mirovinski sustav je u isključivoj nadležnosti svake države članice Europske unije. Tijekom pregovora s Europskom unijom Hrvatska se ni u jednom dokumentu nije obvezala na ukidanje povlaštenih mirovina.
Sve države članice Europske unije imaju povlaštene mirovine za pojedine kategorije stanovništva, kao i različite sustave izračuna mirovina.
Hoće li dolaskom eura sve poskupjeti?
Uvođenje eura ne slijedi odmah po pristupanju Europskoj uniji nego tek za nekoliko godina, odnosno kad Hrvatska procjeni da je spremna učiniti i taj korak.
Iskustva zemalja koje su uvele euro pokazuju da uvođenje eura automatski ne znači i povećanje cijena. Za sada je 17 od 27 država članica uvelo euro i one zajedno čine eurozonu.
Razumljivo, kriza koja trenutačno pogađa Eurozonu utjecat će na kriterije za usvajanje eura.
Što će biti s hrvatskim tradicionalnim proizvodima u Europskoj uniji?
U roku od 12 mjeseci od dana pristupanja Europskoj uniji Hrvatska će moći na razini Unije registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji su već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda. Tako registrirani proizvodi moći će se bolje plasirati.
Hoće li se plaćati carina na uvoz iz država članica Europske unije?
Neće se plaćati carina na uvoz iz država članica Europskeunije. Danom ulaska u Europsku uniju ukinut će se sva carinska davanja
pri prometu dobara između Hrvatske i ostalih država članica EU-a.
Hoće li se Schengenski režim početi primjenjivati na dan pristupanja Hrvatske Europskoj uniji?
Neće, jer Hrvatska danom ulaska u Europsku uniju neće ući i u schengenski prostor. Granične kontrole zadržat će se nekoliko godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sve dok se ne steknu potrebni uvjeti za ulazak u schengenski prostor.
Schengenski prostor obuhvaća države članice Europske unije (osim Velike Britanije, Irske, Cipra, Bugarske i Rumunjske) te Švicarsku, Norvešku i Island među kojima nema graničnih kontrola.
Hoće li nam trebati putovnica za putovanje unutar Europske unije?
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju u sve će se zemlje Europske unije moći putovati s važećom osobnom iskaznicom ili kao i do sada s važećom putovnicom.
Hoće li naše zdravstvo poskupjeti?
Visina izdataka za zdravstvene usluge utvrđuje se na nacionalnoj razini i nije povezana s članstvom u Europskoj uniji.
Pod kojim uvjetima ćemo se moći liječiti u drugim državama članicama Europske unije?
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdavat će osiguranicima Europsku karticu zdravstvenog osiguranja za potrebe korištenja zdravstvene zaštite u svim državama članicama Europske unije.
Kakav će biti status hrvatskih invalida iz Domovinskog rata?
Njihov se status neće mijenjati. Hrvatska ulaskom u EU teži usvajanju viših standarda koji mogu samo poboljšati uvjete svih invalida u Hrvatskoj.
Hoće li stranci pokupovati naše nekretnine?
Državljani Europske unije već više godina mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, a kao što vidimo nije došlo do njihove rasprodaje. Članstvo u Uniji tu neće ništapromijeniti. Odluka o tome kome će netko prodati svoje vlasništvu uvijek ovisi samo i isključivo o vlasniku nekretnine.
Kakva su iskustva novih država članica Europske unije u poljoprivredi?
Iskustva su većinom pozitivna. U korištenju poljoprivrednih fondova Europske unije najuspješnija je bila Poljska. U većini novih država članica Europske unije dohodak poljoprivrednika porastao je u prvim godinama članstva: između 2000. i 2007, u Latviji je utrostručen, u Estoniji, Litvi i Poljskoj udvostručen, a u Češkoj i Slovačkoj povećan
za 50 posto.
Hoćemo li se odreći tradicionalnih običaja poput kolinja, pečenja rakije, pripreme kulena ili sira i vrhnja?
Nećemo se morati odreći naših tradicionalnih običaja i proizvoda. Ako se pripremaju za osobne potrebe i dalje će se moći raditi po obiteljskom receptu. Svi proizvodi koji idu u prodaju moraju pak zadovoljavati higijenske standarde radi zaštite potrošača.
Pod kojim će uvjetima hrvatski studenti moći studirati na stranim sveučilištima?
Pod istim uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se sveučilište nalazi. Kao državljani Europske unije, hrvatski će studenti kao i državljani one države u kojoj odluče studirati ili biti oslobođeni plaćanja školarine ili će plaćati jednake školarine.
Ovoj članak je napisao i objavio DNEVNIK.HR....pogledajte sve ostalo vezano uz VIJESTI IZ HRVATSKE
