GOOGLAJ i pretražuj svašta nešta

Wikipedia

Rezultati pretraživanja

utorak, 9. kolovoza 2011.

11.II.d Kronološki opis zbivanja tokom kraja 2004. i cijel

Kronološki opis zbivanja tokom kraja 2004. i cijele 2005.


Europski partlament imenovao članove Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-RH

(Bruxelles, 23. rujna 2004.) Na sjednici Europskog parlamenta postignut je dogovor o petnaest članova Izaslanstva Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-RH.

Izaslanstvo Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom odboru s Republikom Hrvatskom održalo je 20. rujna konstituirajuću sjednicu na kojoj su izabrani predsjedavajući i dva potpredsjednika. Na čelo Izaslanstva Europskog parlamenta izabran je Pal Schmitt iz Mađarske, dok su potpredsjednici Cecilia Malmstrom iz Švedske i Slovenac Borut Pahor.
Europski parlament je u ožujku ove godine usvojio odluku kojom je predviđeno da se od sljedećeg sastava Europskog parlamenta suradnja Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta odvija u okviru Zajedničkoga parlamentarnog odbora, u kojem će Europski parlament imati individualno izaslanstvo za Republiku Hrvatsku. Europski parlament očekuje određivanje izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru, te dostavu formalne odluke o njegovu sastavu. Prvi sastanak Zajedničkoga parlamentarnog odbora EU-RH bio je početkom 2005. godine.

Dosadašnja suradnja Hrvatskoga sabora s Europskim parlamentom odvijala se od 1992. godine redovitim godišnjim sastancima Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora i Delegacije za odnose sa zemljama Jugoistočne Europe Europskoga parlamenta. Sastanci su se naizmjenično održavali u Republici Hrvatskoj i Belgiji. Posljednji, 12. sastanak održan je u Bruxellesu u veljači 2004.

Osnivanje individualnog Izaslanstva Europskog parlamenta za Republiku Hrvatsku predstavlja novi stupanj u procesu približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Hrvatski sabor imenovao članove Zajedničkog odbora s Europskim parlamentom

  (Zagreb, 15. listopada 2004.) Temeljem članka 116. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, u petak, 15. listopada 2004. imenovano je izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje u sastavu: predsjednik Gordan Jandroković, potpredsjednici dr. sc. Krešimir Ćosić i mr. sc. Neven Mimica, članovi Frano Matušić,Mario Zubović, mr. sc. Kajo Bućan, Danira Bilić, Ingrid Antičević Marinović, dr. sc. Antun Vujić, dr. sc. Ivan Čehok, dr. sc. Vesna Pusić, mr. sc. Miroslav Rožić, Ante Markov, Valter Drandić, dr. sc. Milorad Pupovac, te zamjenici članova dr. sc. Drago Prgomet, Ivana Sučec-Trakoštanec, Karmela Caparin, dr. sc. Petar Selem, dr. sc. Marko Turić, Ivanka Roksandić, Marija Lugarić, dr. sc. Ljubo Jurčić, dr. sc. Mato Crkvenac, dr. sc. Zlatko Kramarić, dr. sc. Nikola Vuljanić, Ruža Tomašić, mr. sc. Božidar Pankretić, Jozo Radoš, Jene Adam.

 S obzirom da je Europski parlament već u rujnu ove godine imenovao svoje izaslanstvo u Zajednički parlamentarni odbor s Republikom Hrvatskom, imenovanjem hrvatskog dijela izaslanstva ispunile su se pretpostavke za početak novog oblika suradnje između Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta. Zajedničkim parlamentarnim odborom naizmjence će predsjedati Europski parlament i Hrvatski sabor -  sukladno odredbama Poslovnika Odbora koji će se donijeti na prvoj sjednici Odbora.

 Prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EU – Hrvatska tad se bio očekivo  početkom 2005. u Hrvatskoj.


Održan sastanak Biroa Zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU


(Bruxelles, 7. prosinca 2004.) U okviru priprema za prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska - Europska unija, u Bruxellesu je danas održan sastanak predsjednika i potpredsjednika Biroa Odbora.



Na sastanku su, ispred Europskoga parlamenta, bili: Pál Schmitt, predsjednik Biroa (narodnjačka skupina EPP, Mađarska), Cecilia Malmström, potpredsjednica (liberalna skupina ALDE, Švedska), Borut Pahor, potpredsjednik (socijalistička skupina PES, Slovenija) i Johannes Swoboda, izvjestitelj za Republiku Hrvatsku Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (socijalistička skupina PES, Austrija).

Ispred Hrvatskoga sabora na sastanku su bili: Gordan Jandroković, predsjednik Biroa, Neven Mimica, potpredsjednik i Mario Zubović, član.
Glavne teme sastanka bile su ocjena trenutnog stanja odnosa Republika Hrvatska i Europska unija, kao i aktivnosti vezane za pripremu prvog sastanka Zajedničkog parlamentarnog odbora RH-EU koji će se održati u Zagrebu 17. i 18. ožujka 2005. godine.


Zastupnicima Hrvatskoga sabora europske kolege izrazile su punu potporu i pomoć u daljnjem približavanju Republike Hrvatske Europskoj uniji  izrazivši nadu u početak pregovora za članstvo u EU u ožujku 2005. godine.



Pokrenut hrvatski web portal za pristup informacijama o Europskoj uniji 

(Zagreb, 9. prosinca 2004.) Hrvatskoj je javnosti predstavljen projekt Europskoga dokumentacijskog centra Instituta za međunarodne odnose pod nazivom Enter Europe. Riječ je o web portalu koji na jednom mjestu pruža sve relevantne, dobro organizirane i pregledne izvore informacija o Europskoj uniji, njenim institucijama, aktivnostima, aktualnostima, načinu donošenja političkih odluka, državama članicama, agencijama, programima, publikacijama, a posebna pozornost je na odnosima s Republikom Hrvatskom.

 Projekt je pokrenut krajem 2003. godine u okviru i-Projekata primjene informacijskih tehnologija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te uz potporu Njemačke zaklade za međunarodnu pravnu suradnju, a s ciljem ostvarenja lakšeg i jednostavnijeg pristupa informacijama o institucijama, agencijama, tijelima, politikama i pravu Europske unije putem Interneta. Na taj se način nastojalo unaprijediti komunikaciju između korisnika i pružatelja informacija o Europskoj uniji u Hrvatskoj stvarajući virtualnu mrežu institucija i tijela aktivnih ili povezanih s nekim od aspekata tog područja. Domaćoj akademskoj i široj javnosti na jednom se mjestu omogućuje brz pristup publikacijama i različitim dokumentima na engleskom jeziku.

Jedan od značajnih ciljeva ovog projekta svakako je i pružanje potpore znanstvenom i istraživačkom radu akademskih i znanstvenih institucija koje se bave pitanjima europskih integracija, kao i istraživačkom radu dodiplomskih i poslijediplomskih studenata stavljanjem na raspolaganje niza informacijskih dosjea koji nude uvid u tematska područja djelovanja EU.


Hrvatske parlamentarne stranke donijele zajedničku izjavu o početku pregovora Republike Hrvatske i Europske unije

(Zagreb, 13. prosinca 2004.) Očekujući odluku Europskog vijeća o datumu početka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom o punopravnom članstvu, sve hrvatske parlamentarne stranke donijele su zajedničku izjavu kojom čin pristupanja Europskoj uniji nakon pozitivnog avisa i dostizanja statusa kandidata iz travnja 2004. ocjenjuju kao korak od temeljne važnosti za Republiku Hrvatsku.

Objavom zajedničke izjave predstavnici svih stranaka u Hrvatskom saboru naglasili su činjenicu kako je Republika Hrvatska izgradila konsenzus svih političkih snaga o pridruživanju Europskoj uniji.

U izjavi se navodi kako sve političke stranke zastupljene u Hrvatskom saboru, uz široku potporu i visoka očekivanja javnosti, drže da je Republika Hrvatska uložila znatne napore i učinila bitne pozitivne pomake u ispunjavanju Kopenhaških kriterija i preporuka Europske komisije, uključujući i suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom. Bezuvjetna odluka o datumu otpočinjanja pregovora iznimno je važna ne samo za Republiku Hrvatsku, već i za cijelu Jugoistočnu Europu u sklopu Solunske deklaracije Europske unije i europske perspektive cijele regije, stoji u izjavi kojom se pozivaju sve članice Europske unije i europski parlamentarci da prepoznaju cjelovitu vrijednost uključivanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, te potaknu pozitivan stav javnosti i povoljnu političku odluku Europskog vijeća.


Završen proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

(Zagreb, 29. prosinca 2004.) Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Republike Hrvatske 29. listopada 2001. u Luxembourgu, uslijedio je postupak ratifikacije Sporazuma u državama članicama, Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru. Sporazum je u Uniji ratificiran potkraj prošle godine, a u Saboru 5. prosinca 2001. Završetkom procesa ratifikacije stekle su se pretpostavke da Sporazum stupi na snagu 1. veljače 2005., kako je i bilo predviđeno. Tim datumom stupa na snagu i Protokol o proširenju na SSP.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nova je generacija europskih sporazuma ponuđena zemljama jugoistočne Europe u sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja. Ciljevi su tog sporazuma razvijanje političkog dijaloga između Europske unije i zemlje potpisnice sporazuma, početak postupnog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva zemlje potpisnice s pravnom stečevinom Zajednice, promicanje gospodarskih odnosa, postupno razvijanje zone slobodne trgovine, te poticanje regionalne suradnje u sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja. Sporazum daje zemlji potpisnici status potencijalnog kandidata za članstvo u EU.

Temeljem članka 116. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, 15. listopada 2004. imenovano je izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, dok je Europski parlament svoje izaslanstvo imenovao 23. rujna 2004.






Sa ovim završavam 2004. godinu,pa nadalje slijedi 2005.



Europski parlament započeo ovogodišnje zasjedanje


 
(Strasbourg, 10. siječnja 2005.) Europski parlament započeo je danas prvo ovogodišnje zasjedanje u Strasbourgu sjednicom koja će trajati do četvrtka, 13. siječnja.

Na sjednici će zastupnici među ostalim točkama dnevnog reda raspravljati i o Nacrtu ustavnog ugovora Europske unije. Rasprava o prijedlogu temeljnog dokumenta Europske unije zakazana je za 11. siječnja, a donošenje službenog mišljenja Europskog parlamenta, odnosno glasovanje o Nacrtu očekuje se u srijedu, 12. siječnja.

Zastupnici Europskog parlamenta na ovoj će sjednici izabrati i europskoga pučkog pravobranitelja - ombudsmana,  raspravljati o visini europske pomoći stradalima u jugoistočnoj Aziji, te mogućem otpisu dugova zemljama u razvoju.

Na sjednici će biti predstavljen i program Europskog vijeća pod predsjedanjem Luksemburga koje je započelo 1. siječnja 2005. što je dogovoreno na sastanku predsjedništva Europskog parlamenta s  predsjednikom Europskog vijeća Jeanom-Claudeom Junckerom 6. siječnja 2005. godine u Luksemburgu.


Sabor donio akte važne za početak pregovora s EU

 
(Zagreb, 21. siječnja 2005.) Konsenzusom svih parlamentarnih stranaka Hrvatski je sabor prvoga dana zasjedanja u ovoj godini donio tri dokumenta kojima je potvrdio punu spremnost Hrvatske da se ove godine otvore pregovori o punopravnom članstvu u Europskoj uniji: Izjavu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo u Europskoj uniji, Deklaraciju Hrvatskoga sabora o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji i Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za praćenje pregovora.  

U Deklaraciji su istaknuti nacionalni, politički i gospodarski ciljevi Hrvatske, te važnost razvoja djelotvornog sustava državne uprave, osiguranja transparentnosti vođenja pregovora, te uloge hrvatskih građana u procesu pridruživanja EU. Sabor se obvezao osigurati potporu pravovremenom pristupanju promjenama Ustava Republike Hrvatske, a nastavit će i suradnju s Vladom, kako bi se proces usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije uspješno i brzo provodio.

Nacionalni odbor osnovan je kao radno tijelo Sabora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU. Imat će 19 članova koji će biti naknadno imenovani. Odbor će nadgledati i ocjenjivati tijek pregovora i djelovanje pojedinih članova pregovaračkog tima, te najmanje dva puta godišnje obavještavati Sabor o svom radu.

Donošenjem akata o zajedničkom djelovanju s Vladom, o temeljnim načelima pregovora, te osnivanjem Odbora za praćenje pregovora, Sabor je učinio važan korak u utvrđivanju pregovaračkih pozicija, ali i u provedbi svih obveza koje proizlaze iz kriterija za punopravno članstvo.



Europska komisija predložila strateške ciljeve EU do 2009. godine

 (Bruxelles, 26. siječnja 2005.) Na ovotjednom zasjedanju Europskog parlamenta u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavio je strateške ciljeve Europske unije do 2009. godine.


U dokumentu nazvanom „Europa 2010: Partnerstvo za obnovu Europe“ kao najvažniji prioriteti razvoja Europske unije u narednom razdoblju istaknuti su gospodarski rast, povećanje zaposlenosti, stvaranje socijalne sigurnosti i stabilnosti. Na taj bi se način, stoji u dokumentu, vratilo poljuljano povjerenje građana u aktualnu politiku Europske unije što dokazuje slab odaziv birača na izbore za Europski parlament. Upravo stoga naglasak Europske komisije jest na instrumentima Unije kojima bi se izravno utjecalo na kvalitetu života građana istovremeno vodeći računa o gospodarskoj ujednačenosti svih regija Europske unije.


Drugi vrlo važan prioritet na kojemu inzistira Europska komisija jest konsenzus i suradnja svih političkih, društvenih i gospodarskih čimbenika u europskom društvu. Samo se na takav način može osnažiti Unija kako na unutarnjem planu usvajanjem Ustava, tako i na vanjskom planu preuzimanjem uloge svjetskog partnera. Snažna i ujedinjena Europska unija sposobna je odgovoriti na izazove ostvarivanja gospodarske i socijalne stabilnosti, efikasne ekološke politike, te borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala, trgovanja ljudima i oružjem, istaknuto je u prijedlogu novih europskih strateških ciljeva.


Ističući proširenje članstva kao faktor jačanja Europske unije, u dokumentu se predviđa ulazak Bugarske i Rumunjske u članstvo 2007. godine, te naredna proširenja kada bi nakon pregovora nove članice trebale postati Hrvatska i Turska.




Danas stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

(Zagreb, 1. veljače 2005.) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju danas je i formalno stupio na snagu, a privremeno je na snagu stupio i Protokol o proširenju na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, poznatiji kao Protokol 7.
Odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i prije njegova formalnog stupanja na snagu počele su se primjenjivati putem Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice i njezinih država članica već od 1. siječnja 2002. godine, kako se ne bi čekao dovršetak procesa ratifikacije.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice i njezinih država članica potpisan je 29. listopada 2001. u Luxembourgu, a bio je prvi ugovorni dokument koji je Hrvatska potpisala sa Zajednicom. Postupak ratifikacije Sporazuma u državama članicama EU završen je krajem 2004. godine, a Hrvatski sabor Sporazum je ratificirao 5. prosinca 2001.
Protokol 7 potpisan je u Bruxellesu 21. prosinca 2004. godine i bio je prvi ugovor koji je potpisan nakon što je Hrvatska dobila datum početka pregovora o članstvu u Uniji. Ugovor je potvrdio povoljne uvjete za hrvatski izvoz na tržište proširene EU, čime je Hrvatska od 1. svibnja 2004. godine neizravno postala dijelom zajedničkog europskog tržišta.
Važnost stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je u dobivanju statusa pridružene članice za Republiku Hrvatsku, a donošenje odluka predviđeno je kroz zajedničke odbore.


Upoznavanje Europe kroz javne rasprave
 
(18. veljače 2005.) U sklopu procesa ratifikacije i donošenja europskog ustava, europske su institucije u 2004. godini pokrenule inicijativu pod nazivom „1000 javnih rasprava za Europu“ čija je svrha informirati građane zemalja članica, kao i građane zemalja kandidata o promjenama koje donosi europski ustav.

Tim su povodom europski čelnici pozvali političke predstavnike, kao i regionalne i lokalne predstavnike zemalja, da se uključe u projekt. Sudionicima su ponuđene teme o kojima mogu raspravljati, a vezane su za europsku budućnost: demokracija, kultura, financijska perspektiva, proširenje Europe, vrednote i temeljna prava, europski ustav, sloboda, sigurnost i pravda, obrazovanje, politika prema susjedima, vanjska politika, obrana, globalizacija, zaštita zdravlja i potrošača i dr. Informacije i prijave za raspravu su na službenim stranicama Europske unije.

Detalji o raspravama bilježe se u tablici realizacije, prema kojoj je za Hrvatsku predviđeno pet javnih rasprava.


Još jedan glas za europski Ustav
 
(21. veljače 2005.) Građani Španjolske na jučerašnjem su se referendumu o prihvaćanju europskog Ustava sa 76,7 posto glasova izašlih birača izjasnili za njegovo prihvaćanje. Ovu odluku još treba ratificirati španjolski parlament.

Da bi europski Ustav stupio na snagu, svih 25 članica Unije mora ga prihvatiti na nacionalnoj razini, bilo njegovim prihvaćanjem u parlamentu ili referendumom. Španjolski referendum prvi je u nizu referenduma koji će se održati u 11 zemalja članica Europske unije. U Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Irskoj i Luksemburgu referendumi će se održati ove godine, dok je u Velikoj Britaniji referendum predviđen početkom 2006.

Ostale države prvi Ustav Europske unije prihvatit će glasanjem u parlamentima. Do sada su to učinile tri države. Prva ga je ratificirala Litva 11. studenoga 2004., a slijedile su je Mađarska i Slovenija.

U Ustavu ujedinjene Europe tek će se glasati u parlamentima Cipra, Italije, Latvije, Njemačke, Švedske, Finske, Austrije, Estonije, Grčke, Malte i Slovačke. Europski će Ustav stupiti na snagu nakon ratifikacije koja mora biti dovršena u roku od dvije godine.


Zakazan prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska - Europska unija

(Zagreb, 21. veljače 2005.) U Hrvatskom saboru 3. i 4. ožujka 2005. održat će se prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska – Europska unija.
Za teme sastanka predložen je dnevni red od devet točaka među kojima su: usvajanje pravila postupanja, razmjena mišljenja hrvatskih i europskih dužnosnika o odnosima Hrvatske i EU, kao i o pripremama za članstvo. Osim toga, predviđena je i razmjena mišljenja o političkim kriterijima za članstvo u EU, o javnom mnijenju u Hrvatskoj i u EU i drugim pitanjima, a na kraju sastanka usvojit će se zajednička izjava i preporuke.
Zajednički parlamentarni odbor predstavlja novi oblik suradnje između Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta. Utemeljen je odlukom Europskog parlamenta iz ožujka 2004. kojom su izabrani članovi u posebno izaslanstvo za odnose s Republikom Hrvatskom i odlukom Hrvatskoga sabora od 15. listopada 2004. Izaslanstvo Europskog parlamenta ima 15 članova i 15 zamjenika, čija politička zastupljenost odražava sliku zastupljenosti njihovih skupina u novom sazivu EP-a, dok Izaslanstvo Hrvatskoga Sabora čini 15 članova i 13 zamjenika.
Zajedničkim odborom predsjedaju Gordan Jandroković, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora i Pál Schmitt (narodnjačka skupina-EPP, Mađarska), dok su njegovi potpredsjednici Neven Mimica i Krešimir Ćosić, te Cecilia Malmström (liberalna skupina-ALDE, Švedska) i Borut Pahor (socijalistička skupina-PES, Slovenija). Sastanci Zajedničkog odbora održavat će se dva puta godišnje, naizmjenično u Hrvatskoj i Bruxellesu.
Dogovoreno je da se prvi sastanak održi u Zagrebu kako bi novi oblik suradnje započeo u Hrvatskoj, te se osiguralo sudjelovanje visokih dužnosnika Republike Hrvatske i dobila pozornost domaćih medija i javnosti za važnost parlamentarnog sudjelovanja u procesu pregovaranja s EU, posebno uoči početka procesa pregovora Republike Hrvatske za članstvo u EU.
Europski će zastupnici, osim radnih sastanaka sa zastupnicima Hrvatskoga sabora, imati sastanke i s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem i predsjednikom Vlade dr. Ivom Sanaderom.


Gordan Jandroković najavio prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora RH-EU
 
(Zagreb, 2. ožujka 2005.) Predsjednik saborskog izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republika Hrvatska – Europska unija Gordan Jandroković na današnjoj je konferenciji za medije najavio prvi sastanak Odbora, koji će se u četvrtak i petak, 3. i 4. ožujka 2005. održati u Hrvatskom saboru.

Jandroković je izvijestio kako je sastanak podijeljen u dvije sjednice, a najavljene teme obuhvaćaju razmjenu mišljenja o političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Hrvatskoj, razvoj odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, pripreme za članstvo, ispunjavanje političkih kriterija što obuhvaća reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije, povratak izbjeglica, zaštitu manjinskih prava i druga važna pitanja. Na kraju dvodnevnog sastanka, najavio je Jandroković, usvojit će se Zajednička izjava i Preporuke kojima će se dati potpora približavanju Hrvatske Europskoj uniji.

Od petnaest članova Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa Hrvatskim saborom, na prvom sastanku će sudjelovati jedanaest zastupnika iz najvažnijih političkih grupacija zastupljenih u Europskom parlamentu, uključujući i predsjednika Izaslanstva Pala Schmitta i dva potpredsjednika, Boruta Pahora i Ceciliju Malmstrom, rekao je Gordan Jandroković.

Jandroković je potvrdio da će sastanku prisustvovati i Johannes Swoboda, izvjestitelj za Republiku Hrvatsku u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, a u ime predsjedavajućeg Vijeća ministara EU, na sastanku će sudjelovati Georges Santer, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Luksemburga, dok će Europsku komisiju predstavljati David Daly, načelnik zadužen za Republiku Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje.

Sudionicima prvog radnog sastanka Zajedničkog odbora u četvrtak, 3. ožujka u 14 sati prigodnim slovom obratit će se i predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks.


Zajednički parlamentarni odbor Republika Hrvatska – Europska unija izrazio punu potporu početku pristupnih pregovora 17. ožujka
 
(Zagreb, 4. ožujka 2005.) Donošenjem Zajedničke izjave i preporuka za početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom završen je dvodnevni sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska – Europska unija.

U Zajedničkoj izjavi istaknuti su zaključci o raspravljenim pitanjima: reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, suradnji s Haškim sudom, povratku izbjeglica i pravima nacionalnih manjina, regulativi medija, regionalnoj suradnji i proširivanju Europske unije. Zajedničkom izjavom i preporukama izražena je potpora svim reformama koje Hrvatska uspješno provodi. 

Supredsjedatelj Zajedničkog odbora Gordan Jandroković na konferenciji za medije izrazio je zadovoljstvo rezultatom sastanka jer je postignuta visoka razina suglasnosti u svim pitanjima.

Predsjednik delegacije Europskog parlamenta Pal Schmitt istaknuo je kako je Hrvatska ispunila kopenhaške kriterije - političke i ekonomske - te da Europski parlament daje punu podršku početku pristupnih pregovora u ožujku. Ipak se očekuju, dodao je, dodatni napori u suradnji Hrvatske s Haškim sudom. Schmitt je istaknuo kako konačnu odluku o početku pregovora ne donosi Europski parlament, nego Vijeće Europske unije i ministri vanjskih poslova zemalja članica, ali smatra da Hrvatska, kao zemlja u srcu Europe već tisuću godina, i pripada Europi, pa joj i u tom smislu u ime Europskog parlamenta izražava potporu za početak pristupnih pregovora.


Jandroković u Luksemburgu izrazio uvjerenje o početku pregovora 17. ožujka


(Luksemburg, 14. ožujka 2005.) U Luksemburgu se održava sastanak predsjednika odbora za vanjsku politiku parlamenata država članica EU i država kandidatkinja. Hrvatski sabor na tom sastanku predstavlja Gordan Jandroković, predsjednik Odbora za vanjsku politiku.

U svom govoru, Gordan Jandroković izrazio je uvjerenje da će pregovori o punopravnom članstvu RH u EU započeti 17. ožujka, te naglasio njihovu važnost za daljnji napredak reformi u RH i stabilnost jugoistoka Europe. Tako je istaknuo da je RH ispunila sve potrebne uvjete za početak pregovora, te da je spremna nastaviti punu suradnju s Haaškim sudom i nakon početka pregovora.


Luksemburški premijer Juncker izvijestio je predsjednike vanjskopolitičkih odbora parlamenata da odluka o početku pregovora još nije donesena, te da se traže odgovarajuće formulacije u odluci Vijeća ministara EU, koje bi osigurale konsenzus među državama članicama i omogućile pozitivnu odluku.








Konstituiran Nacionalni odbor za praćenje pregovora s Europskom unijom
 
(Zagreb, 14. ožujka 2005.) Danas je u Hrvatskom saboru održana konstituirajuća sjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora za članstvo u Europskoj uniji.

Predsjednik Nacionalnog odbora Ivica Račan izjavio je kako glavna tema sastanka nije bio datum početka pregovora jer važnijim pitanjem smatra stvarnu spremnost Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Neovisno o datumu, istaknuo je Račan, Nacionalni odbor nastavlja s radom i već će sljedeći tjedan održati novu sjednicu kako bi se ubrzala izrada stajališta pregovaračkih timova u određenim delikatnim područjima.

Uz članove Odbora sjednici je nazočio i predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Sanader koji je po završetku sastanka izjavio kako je Hrvatska učinila sve potrebne korake u ispunjavanju kriterija i dokazivanju vjerodostojnosti Hrvatske i njene spremnosti za početak pregovora. Premijer je pritom izvijestio novinare kako su na današnjem sastanku s predsjednicima parlamentarnih klubova usuglašena imena voditelja trinaest pregovaračkih grupa koje će početi s radom neovisno o datumu početka pregovora. Među članicama Europske unije, dodao je Sanader, primjetno je stvaranje pozitivnog ozračja za početak pregovora s Hrvatskom i stoga Hrvatska ne bi bila zadovoljna bilo kakvom odgodom datuma početka pregovora.


Premijer Sanader zastupnicima: Hrvatska treba Uniju i Unija treba Hrvatsku

 
(Zagreb, 17. ožujka 2005.) Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader obratio se danas zastupnicima Hrvatskoga sabora kako bi se očitovao o jučerašnjim zaključcima sjednice Vijeća ministara Europske unije glede odgode početka pregovora Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.

U uvodnom dijelu svoga izlaganja premijer je istaknuo kako se u Bruxellesu nije raspravljalo o odgodi početka pregovora već o punoj suradnji Hrvatske s Haškim sudom. Oko procjene te suradnje, dodao je premijer, nije došlo do suglasja država članica Unije zbog čega se nije mogla primijeniti odluka Europskog vijeća iz prosinca prošle godine o početku pregovora 17. ožujka 2005.


Naglasivši kako je Hrvatska zbog dosadašnjih napora zaslužila početak pregovora dr. Sanader je ipak izrazio zadovoljstvo činjenicom da je usvojen Pregovarački okvir čime se eurointegracijski proces Republike Hrvatske nastavio, a ne zaustavio. Tom se odlukom, ističe predsjednik Vlade, članstvo u Europskoj uniji postavlja kao cilj pregovaračkog procesa pritom potvrđujući individualni pristup priključenja Hrvatske Europskoj uniji.


Najavivši inteziviranje dijaloga sa zemljama koje nisu podržale odluku o početku pregovora, premijer je istaknuo kako ovo nije udarac euroentuzijastima jer se već sljedeći tjedan na summitu Europske pučke stranke očekuje rasprava o Hrvatskoj. Isto tako, napomenuo je Predsjednik Vlade, među članicama Unije stvara se suglasje kako puna suradnja Hrvatske sa Haagom ne znači nužno uhićenje generala Gotovine već prije svega puni hrvatski doprinos toj suradnji.

Hrvatska treba Uniju i Unija treba Hrvatsku, zaključio je Sanader dodajući kako je usvajanje Pregovaračkog okvira potvrda nastavka pregovora i želje Europske unije za Hrvatskom kao novom članicom.


Nakon izlaganja predsjednika Vlade u saborskoj je Velikoj vijećnici uslijedila rasprava o njegovu izvješću.


Započeo summit Europske unije


(Bruxelles, 22. i 23. ožujka 2005.) Pod predsjedanjem luksemburškog premijera i predsjedatelja Europskog vijeća Jean-Claudea Junckera danas u Bruxellesu započinje dvodnevni summit Europske unije zakazan za 22. i 23. ožujka 2005. 

Središnja tema sjednice Europskog vijeća posvećene gospodarskim pitanjima bit će donošenje proračuna za financiranje Unije u razdoblju od 2007. do 2013. godine, te usvajanje reformi Pakta o stabilnosti i rastu koje su dogovorene na ranijem sastanku ministara financija članica Europske unije.

Za drugi dan summita predviđena je rasprava o provedbi Lisabonske strategije iz ožujka 2000. godine. Europsko vijeće očekuje reviziju strategije u smjeru jačanja gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta, te većeg naglaska na socijalnu problematiku, pitanja zaštite okoliša, održivog razvoja i klimatskih promjena.

Uz sjednicu Europskog vijeća na summitu će se istodobno održati i zasebni sastanci ministara vanjskih poslova i ministara financija država članica.





Čelnici EU nastavili proljetni summit na kojem se raspravlja i o Hrvatskoj

(Bruxelles, 23. ožujka 2005.) Čelnici 25 zemalja članica EU nastavili su danas u Bruxellesu proljetni summit na kojem će, uz glavne teme posvećene gospodarskim pitanjima, biti rasprave i o Hrvatskoj.

Slovački premijer Mikulaš Dzurinda u utorak kasno navečer je najavio da će skupina zemalja pripremiti tekst za Europsko vijeće, u kojem će predložiti da se s Hrvatskom otvore pristupni pregovori najkasnije do lipnja. Zasad nema potvrde da bi se takav dokument, bude li prihvaćen, mogao naći u zaključcima summita.

I slovenski premijer Janez Janša izjavio je jučer u Bruxellesu kako nedefinirana situacija u kojoj se našla Hrvatska nakon odgode pregovora s EU slabo djeluje ne samo na Hrvatsku nego i na prilike u cijeloj regiji.

Prema europskim diplomatskim izvorima, predloženo je da Zagreb uskoro posjete predstavnici Luxembourga i Velike Britanije, visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn, kako bi provjerili stupanj suradnje Hrvatske s Haškim sudom.

Čelnici EU u utorak su, prvog dana summita, prihvatili reformu Pakta o stabilnosti, mehanizma za očuvanje stabilnosti zajedničke valute. Danas će nastaviti raspravu o Lisabonskoj strategiji i o proračunu za razdoblje od 2007. do 2013. (HS/HINA).

Usuglašena revizija Lisabonske strategije

 (Bruxelles, 1. travnja 2005.) Na proljetnom summitu Europskog vijeća održanom 22. i 23. ožujka 2005. u Bruxellesu šefovi država članica Europske unije raspravljali su o reformi Pakta o stabilnosti i rastu, proračunu za financiranje Unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine, ali je najveću pozornost privukla rasprava o srednjoročnoj reviziji Lisabonske strategije - temeljnoga gospodarskog plana Unije do 2010. godine.

Prihvaćanjem revizije Lisabonske strategije, usvojene još 2000. godine na summitu u Portugalu, Europsko je vijeće priznalo svu ozbiljnost stagnacije europskoga gospodarstva u proteklih pet godina, zaključivši kako se ono ponovno može pokrenuti samo refokusiranjem prioriteta na području zapošljavanja i rasta uz zadržavanje europskoga socijalnog modela.

Na preambicioznost i neujednačene učinke Lisabonske strategije prvi je upozorio nizozemski premijer Wim Kok u prošlogodišnjem Izvješću o provedbi Strategije ističući prenatrpan plan, slabu koordinaciju i izostanak političke volje zemalja članica kao glavne razloge neuspjeha. Kok je u svom izvješću naveo kako se ciljevi Lisabonske strategije o stvaranju Europske unije najjačom svjetskom ekonomijom temeljenom na znanju do 2010. godine ne mogu ostvariti, te da će se europsko gospodarstvo naći u još težem stanju ukoliko se ne provedu opsežne i konkretne reforme.

Uvažavajući takve ocjene, europski su se čelnici na upravo završenom proljetnom summitu usuglasili oko nužnosti novog početka Lisabonske strategije s naglaskom na rastu, zapošljavanju i poboljšanju ekonomskog položaja europskih građana i općega životnog standarda. Prema zaključcima Predsjedništva Europskog vijeća revidirana će se Strategija temeljiti na ulaganju u ljudski kapital, u znanje, inovacije i istraživanje kao pokretače održivog razvoja, rasta i produktivnosti.

Novopostavljeni prioriteti Lisabonske strategije obvezuju i potiču sve zemlje članice na razvijanje inovacijske politike, informatičke i komunikacijske strategije koja će uvažavati specifičnosti svake zemlje. Bez jačeg uključivanja država članica, stoji u zaključcima Predsjedništva, nemoguće je postići cilj da Europska unija za pet godina postane najdinamičnijim i najkonkurentnijim gospodarstvom svijeta, sposobnim za održivi razvoj, temeljenim na znanju, a u kojem vlada socijalna kohezija.
Gymnich - neformalni skup ministara vanjskih poslova Europske unije

 

Dvorac Gymnich-nefomalni skup ministara vanjskih poslova Europske unije


(Bruxelles, 15. i 16. travnja 2005.) Predsjednik Vijeća Europske unije i ministar vanjskih poslova Luxemburga Jean Asselborn pozvao je ministre vanjskih poslova zemalja članica Europske unije na neformalni sastanak u Luxemburgu 15. i 16. travnja 2005.

Iako se na skupu neće donijeti obvezujuće odluke, ovakvi se sastanci tradicionalno održavaju jedanput za vrijeme svakog mandata Predsjedništva Unije, a nazivaju se "Gymnich" prema dvorcu u Njemačkoj u kojemu se i održavaju.


Skupu će uz ministre nazočiti visoki predstavnik Europske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenica za vanjske odnose Europske unije Benita Ferrero-Waldner koji će otvoriti rasprave o aktualnim vanjskopolitičkim pitanjima Europske unije.


Prvog dana zasjedanja Gymnicha raspravljat će se o političkoj situaciji u Kini i Bjelorusiji dok će se drugi dan raspravljati o situaciji u Sredozemnoj regiji i na Bliskom istoku. U završnom dijelu skupa ministrima Europske unije pridružit će se ministri iz Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Turske kako bi razmijenili stajališta o radu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, OESS-u.



I Grčka ratificirala europski Ustav

(Atena, 19. travnja 2005.) - Većinom glasova u parlamentu Grčka je danas ratificirala Ustav Europske unije i time postala šesta država članica EU koja se izjasnila za njegovo prihvaćanje. Od 300 zastupnika, koliko ih ima jednodomni grčki parlament, 285 ih je sudjelovalo u glasovanju, a samo 17 zastupnika glasovalo je protiv.

Da bi europski Ustav stupio na snagu, svih 25 članica Unije mora ga prihvatiti na nacionalnoj razini, bilo njegovim prihvaćanjem u parlamentu ili referendumom. Osim Grčke, do sada je Ustav ratificiralo pet država - Litva 11. studenoga 2004., Mađarska 20. prosinca 2004., Slovenija 1. veljače 2005., Španjolska 20. veljače 2005. i Italija 6. travnja 2005. Jedino se Španjolska o Ustavu izjasnila referendumom.

Sljedeći referendum o prihvaćanju Ustava održat će se u Francuskoj 29. svibnja 2005., a prema procjenama analitičara, mogao bi se odraziti na Veliku Britaniju. Britanski premijer Tony Blair prvi je put najavio da bi mogao otkazati referendum o europskom Ustavu ako ga Francuska odbaci.

Europski ustav potpisali su premijeri i ministri vanjskih poslova 25 država članica Europske unije 29. listopada 2004., a ratifikacija Ustava mora biti dovršena u roku od dvije godine.


Saborsko izaslanstvo sudjeluje u radu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe

 
(Strasbourg, 25. travnja 2005.) - Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe otputovalo je u Strasbourg kako bi sudjelovalo u radu drugog dijela redovitog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.



Drugi dio proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koje se održava od 25. do 29. travnja 2005., otvorit će predsjednik Parlamentarne skupštine René van der Linden. Nakon izbora potpredsjednika Skupštine, raspravljat će se o nizu najavljenih tema: migracijama i integracijama – izazovima i prilikama za Europu, pomoći pacijentima pri kraju života, smanjenju zagađenja mora, pravima djece u institucijama.


Na dnevnom je redu i rasprava o  potrebi međunarodnog odgovora iranskom nuklearnom programu, te o diskriminaciji žena na radnom mjestu i u sportu, a najavljene su i  teme rastuće ranjivosti Europe glede energije i energetskih sustava i okoliša. Skupštini će se obratiti premijer Luksemburga i predsjednik Vijeća Europske unije Jean-Claude Juncker i predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović.


Izaslanstvo Sabora u sastavu: mr. sc. Neven Mimica, dr. sc. Ivo Banac, dr. sc. Slaven Letica i dr. sc. Miljenko Dorić sudjelovat će u radu odbora i političkih grupa Parlamentarne skupštine.


Parlamentarna skupština Vijeća Europe ima 630 članova iz nacionalnih parlamenata 46 zemalja članica. Republika Hrvatska je članica od 1996. godine.


Započela dvodnevna sjednica Europskog parlamenta posvećena ljudskim pravima


(Bruxelles, 27. travnja 2005.) - Godišnjom raspravom o ljudskim pravima u svijetu započela je danas plenarna sjednica Europskog parlamenta, koja se danas i sutra održava u Bruxellesu.


Godišnje izvješće o ljudskim pravima uključuje i borbu protiv terorizma, prava djece, ukidanje smrtne kazne, trgovinu ljudima i ljudskim organima, te dječji rad. Najavljene su i rasprave o socijalnoj i politici zapošljavanja, o poboljšanju zdravstvene zaštite i sigurnosti na radnim mjestima. Zastupnicima Europskog parlamenta bit će predstavljeno i Izvješće o trenutnom stanju integracije financijskih tržišta Europske unije.


Drugog dana zasjedanja parlamentarci će raspravljati o zaštiti podzemnih voda od zagađenja, s naglaskom na prevenciji, koja bi trebala ostati ključni element u nadziranju onečišćenja, budući da bi njihovo zagađenje uzrokovalo veće posljedice od zagađenja površinskih voda.


Europski parlament predstavničko je tijelo više od 455 milijuna građana Europske unije. Građani neposredno biraju svoje zastupnike od 1972. godine. Trenutno parlament ima 732 zastupnika iz 25 zemalja članica.





30. travnja - Dan otvorenih europskih institucija u Bruxellesu 

Berlaymontova zgrada u Bruxellesu

(Bruxelles, 30. travnja 2005.) Svečanim otvorenjem u zgradi Europskog parlamenta i raspravom o perspektivama širenja Europske unije u Bruxellesu će u subotu, 30. travnja 2005. započeti jednodnevna tradicionalna manifestacija pod nazivom „Dan otvorenih europskih institucija“.

Slijedeći političke aktualnosti, tema ovih neposrednih susreta građana i predstavnika najviših europskih institucija bit će "Značaj Europskog ustava" koji je trenutno u fazi ratifikacije od strane zemalja članica Europske unije. Tijekom cijelog dana zgrade Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća ministara bit će otvorene za građanstvo, a u cijeloj tzv. „Europskoj četvrti“ gdje se nalaze sjedišta europskih institucija, promet će biti obustavljen. Na ulicama će biti postavljeno stotinjak info-štandova na kojima će svoj rad prezentirati mnogobrojne nevladine udruge i humanitarne organizacije.

Info-štandove će postaviti i samo luksemburško predsjedništvo u znamenitoj zgradi Justus Lipsius, sjedištu Vijeća ministara, a koju će posjetitelji moći razgledavati u sklopu organiziranih obilazaka. U zgradi Europskog parlamenta posjetitelji će uz gledanje dokumentarnog filma o pedeset godina europske integracije, moći sudjelovati u kvizu o Europskoj uniji i njenom Ustavu i u otvorenoj debati o urbanoj politici Unije.

U čast ovoga slavlja europskog zajedništva po prvi će put nakon preuređenja javnosti biti otvorena znamenita Berlaymontova zgrada koja na Dan otvorenih europskih institucija neće biti sjedištem Europske komisije, već poprištem rock koncerata i igara za djecu.


Započeo "Europski tjedan" u Republici Hrvatskoj

(Zagreb, 3. svibnja 2005.) - Nizom javnih događanja diljem Hrvatske danas je počelo obilježavanje "Europskog tjedna" koji će trajati do 10. svibnja. Time će se obilježiti dva važna datuma u povijesti Europe – Dan Vijeća Europe, 5. svibnja i Dan Europe, 9. svibnja.

Središnja proslava Dana Europe održat će se u Splitu u zajedničkoj organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, grada Splita i Europskog pokreta Split.

Tijekom tradicionalnog Europskog tjedna, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nastojat će različitim obrazovnim i informativnim aktivnostima približiti proces europskih integracija najširoj javnosti, a ministarstvo će simbolično otvoriti građanima vrata svoje zgrade na Petretićevu trgu 2 u Zagrebu od 10 do 15 sati tijekom Europskog tjedna, osim subote i nedjelje.

Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 5. i 6. svibnja održat će se "EU dani" u sklopu kojih će se održati niz radionica i informativnih aktivnosti o europskim integracijama. Tijekom Europskog tjedna proglasit će se i pobjednici dvaju natjecanja namijenjenih učenicima osnovnih i srednjih škola Login@Europe i EUQUIZ, a na sam Dan Europe za učenike osnovnih škola u Zagrebu će se organizirati edukativna vožnja EU tramvajem.

Europski tjedan bit će obilježen i u ostalim županijama nizom prigodnih aktivnosti.

U Varšavi započela sjednica kojom završava treći summit Vijeća Europe 

(Varšava, 17. svibnja 2005.) - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski otvorio je danas treću plenarnu sjednicu pod nazivom "Europska arhitektura" kojom će završiti 3. summit Vijeća Europe u Varšavi.

Današnja će sjednica pokušati ponuditi odgovor na ključno pitanje summita - kako osigurati suradnju i komplementarnost Vijeća Europe s jedne strane i drugih partnerskih organizacija u Europi poput Europske unije ili Organizacije za europsku sigurnost i suradnju s druge strane, te tako izbjeći dvojbe oko potrebe daljnjeg postojanja najstarije političke organizacije u Europi, nastale zbog udvajanja poslova tih triju organizacija. Očekuje se da sudionici ponude argumente koji će posvjedočiti o tome koliko je djelovanje Vijeća Europe i dalje nužno, uz određene reforme.

Glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis rekao je kako se odgovor ne može pronaći u prošlosti, nego se mora potražiti u budućnosti, te da vjeruje da Vijeće Europe jest budućnost. "Europa budućnosti je Ujedinjena Europa, čije se jedinstvo temelji na demokraciji, ljudskim pravima i pravnoj državi", dodao je.

Luksemburški premijer i predsjedavajući Europske unije Jean-Claude Juncker od država članica zatražio je da pronađu mehanizme za učinkovito funkcioniranje pojedinih institucija Vijeća Europe, osobito Europskog suda pred kojim se nalazi niz neriješenih predmeta.

Na summitu sudjeluje i hrvatski premijer Ivo Sanader koji je u svom govoru u ponedjeljak stavio naglasak na nužnost izbjegavanja novih podjela u Europi.

Zemljama članicama na summitu su na potpisivanje ponuđene tri nove konvencije Vijeća Europe - o borbi protiv terorizma, borbi protiv pranja novca i borbi protiv trgovine ljudima, a skup bi, prema najavama, trebao završiti usvajanjem Završne deklaracije i Akcijskog plana.





Francuska na referendumu odbila europski Ustav 

(Pariz, 30. svibnja 2005.) Prema izlaznim anketama s birališta francuski su građani na jučerašnjem referendumu većinom od 55 posto glasova odbacili prijedlog ratifikacije europskog Ustava. Na birališta se odazvalo čak 71,5 posto birača koji su samo potvrdili ranija ispitivanja javnog mnijenja o prevladavajućem euroskepticizmu u Francuskoj. Tom je odlukom francuskih građana doveden u pitanje cijeli proces donošenja europskog Ustava jer da bi stupio na snagu, sve članice Europske unije moraju ga ratificirati putem referenduma ili u nacionalnim parlamentima.

Francuska je demokratski izrazila svoje mišljenje, izjavio je nakon prvih rezultata referenduma francuski predsjednik Jacques Chirac istaknuvši kako francuski interesi bez obzira na rezultate referenduma ostaju duboko povezani s Europom, te da će se Francuska kao jedan od osnivača Europske unije i dalje zauzimati za svoje mjesto u ujedinjenoj Europi.

Sljedeći referendum o europskom Ustavu održava se 1. lipnja 2005. kada se o europskom Ustavu izjašnjavaju građani Nizozemske. U Velikoj se Britaniji pak, prema najavama premijera Tonyja Blaira, zbog francuskog odbijanja referendum neće održati.

Službeni stav Europske unije oko francuskog odbijanja i daljnjeg procesa ratifikacije europskog Ustava očekuje se na idućem sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu 16. lipnja 2005. 



U pripremi godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine OESS-a u Washingtonu 

(Washington, 7. lipnja 2005.) Pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u tijeku su pripreme godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine koje će okupiti više od 300 izaslanika iz 55 zemalja članica OESS-a. Godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine OESS-a ove će se godine održati u Washingtonu od 1. do 5. srpnja.
Skupština će započeti tradicionalnim pitanjima parlamentarnih izaslanika predsjedniku OESS-a, ove godine slovenskom ministru vanjskih poslova Dimitriju Rupelu. Parlamentarcima će se potom obratiti i glavni tajnik OESS-a Jan Kubiš, predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a, američki kongresmen Alcee. L. Hastings, te državna tajnica SAD-a Condoleeza Rice.

Tijekom zasjedanja parlamentarni će odbori izraditi nacrte rezolucija o aktualnim političkim i  gospodarskim temama kao i o problematici ljudskih prava i zaštite okoliša. Rasprava i usvajanje tih rezolucija očekuje se posljednjeg dana kada će Parlamentarna skupština OESS-a donijeti i Završnu deklaraciju.

Europski parlament raspravljao o financijskoj i političkoj perspektivi Unije

(Strasbourg, 8. lipnja 2005.) - Pretposljednjeg dana zasjedanja Europski je parlament usvojio stajalište o financijskoj politici Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine prema kojem bi proračun iznosio 975 milijardi eura.

Prijedlog koji je podržala velika većina parlamentaraca - 426 glasova za, 140 protiv i 122 suzdržana - predviđa nešto više novca u zajedničkoj blagajni u odnosu na posljednji prijedlog luksemburškog predsjedništva.

O stajalištu Europskog parlamenta raspravljat će se na summitu EU 16. i 17. lipnja u Bruxellesu na kojem će europski čelnici pokušati postići konačni dogovor o Financijskoj perspektivi 2007-2013.

Osim o financijama, Europski je parlament raspravljao i o posljedicama referendumskog odbacivanja europskog Ustava u Francuskoj i Nizozemskoj. Europarlamentarci su u raspravi naglasili da odbijanje europskog Ustava zahtijeva dobro promišljanje načina izlaska iz nastale situacije. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso naglasio je kako bi upravo u ovom trenutku "sporazum o Financijskoj perspektivi pokazao odlučnost Unije da prebrodi probleme".
Europski parlament završava trodnevno zasjedanje u četvrtak, 9. lipnja.


Aktivnosti izgradnje informacijskog europskog društva među prioritetima britanskog predsjedanja Europskom unijom

(London, 15. lipnja 2005.) - Kada od Luksemburga preuzme predsjedanje Europskom unijom od 1. srpnja ove godine, Velika Britanija će iskoristiti mandat kako bi pokrenula snažne inicijative za interoperabilnost e-poslovanja i e-uprave u cijeloj Europi, te za liberalizaciju sektora telekomunikacija, izjavio je jučer Nigel Hickson, čelnik odjela za europsku informacijsku i komunikacijsko-tehnologijsku politiku pri britanskom ministarstvu trgovine i industrije.
Hickson je na konferenciji EEMA (The independent European Asociation for e-business) održanoj 14. lipnja 2005. u Belgiji najavio promjene u europskoj ICT infrastrukturi, poboljšanje jedinstvenog tržišta, liberalizaciju telekomunikacija, primjenu određenih dijelova Direktive o e-trgovini i stvaranje uvjeta za interoperabilnost usluga e-uprave članica.
Među prioritetima je i pokretanje programa "Europskog informacijskog društva za rast i zapošljavanje i2010.", te daljnji razvoj sustava e-uprava država članica kao i zajedničke uprave. Cilj je programa "i2010." radikalno povećati uporabu Interneta i ostalih informacijskih tehnologija u Europi. Program podrazumjeva intenziviranje izgradnje informacijskog društva što uključuje 24-satne informacijske usluge e-uprave za europske građane. 

Uz naglasak na daljnjem razvoju i primjeni informacijsko-komunikacijskih  tehnologija, Velika će Britanija tijekom svog mandata posebnu pozornost usmjeriti na borbu protiv terorizma, klimatske promjene i održivi razvoj. Na čelu Vijeća Europske unije bit će do kraja 2005. godine, kada će polugodišnje predsjedanje preuzeti Finska, a zatim Austrija.
Danas započinje summit Europske unije
 
(Bruxelles, 16. i 17. lipnja 2005.) U Bruxellesu danas započinje dvodnevna sjednica Europskog vijeća na kojoj će šefovi država i vlada članica Europske unije pokušati postići dogovor oko dugoročnog financijskog proračuna, ratifikacije Ustavnog ugovora, proširenja članstva, borbe protiv terorizma i održivog razvoja.

Prema riječima predsjedajućeg Vijeća ministara Europske unije, luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna, ovaj će summit biti jedan od najtežih sastanaka Europske unije zbog mnogobrojnih različitih proračunskih prijedloga koji se tiču financijske perspektive Unije.

Na temu proračuna Europske unije tijekom ovog i proteklog tjedna održan je velik broj bilateralnih razgovora između zemalja članica. Mnogi su se čelnici država sastali s predsjedateljem Europskog vijeća, luksemburškim premijerom Jean-Claudeom Junckerom kako bi pronašli kompromis između radikalno suprotstavljenih proračunskih zahtjeva članica Unije.


Dok se očekuje kompromisni prijedlog, Predsjedništvo Europske unije sugeriralo je izaslanstvima svih 25 zemalja članica da ne otkazuju hotele u petak navečer, posljednjeg planiranog dana summita. Zbog velikih bi se razlika u pogledu izdvajanja za zajedničku blagajnu, moglo dogoditi da se summit Europske unije nastavi do ranih jutarnjih sati u subotu 18. lipnja.


Prvog dana summita Europske unije produžen rok za ratifikaciju europskog Ustava



(Bruxelles, 17. lipnja 2005.) – Drugoga dana summita Europske unije u Bruxellesu čelnici 25 zemalja članica raspravljat će o Financijskoj perspektivi za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Prijedlogom predsjedništva EU pokušat će se postići dogovor oko dugoročnog zajedničkog proračuna, no s obzirom na suprostavljene zahtjeve zemalja članica, očekuju se teški pregovori oko izdvajanja za zajedničku blagajnu.


Na jučerašnjem zasjedanju šefovi država i vlada dogovorili su produžavanje roka za ratifikaciju europskog Ustava, no novi rok nije određen. Na kraju prvog dana summita, luksemburški premijer i predsjedajući Europskom unijom Jean-Claude Juncker izjavio je da nakon francuskog i nizozemskog referenduma dosadašnji rok za ratifikaciju Ustava 1. studenoga 2006. nije više održiv. "Zemlje koje ga nisu ratificirale nisu u stanju dati nam odgovor prije polovice 2007. godine, stoga nam treba više vremena", dodao je. Juncker je naglasio kako proces ratifikacije nije zaustavljen, te isključio svaku mogućnost da se o tekstu Ustava ponovo pregovara. Na neodređeno vrijeme referendum o ratifikaciji odgodila je Danska, a to planiraju učiniti Švedska i Finska, izjavili su čelnici tih zemalja, te Irska.


Iako je na jučerašnjem zasjedanju nekoliko čelnika pozvalo kolege da razmisle o daljnjem proširenju Europske unije, Juncker je izjavio da Europsko vijeće nije donijelo nikakve zaključke o dinamici i opsegu budućeg proširenja. Nije bilo rasprave ni o otvaranju pregovora s Turskom i zemljama "zapadnog Balkana", ali većina čelnika, dodao je Juncker, izrazila je stajalište da se obveze koje je EU preuzela moraju uzeti u obzir i ispoštovati. Neposredno prije početka summita, bivši talijanski, švedski i belgijski premijeri, te bivši njemački predsjednik, uputili su pismo čelnicima Unije u kojem ih pozivaju na nastavak proširenja članstva na države bivše Jugoslavije i Albaniju, kako bi se izbjegla opasnost od etničkih napetosti i nasilja u srcu Europe.



U Washingtonu summit Europske unije i SAD-a


(Washington, 20. lipnja 2005.) Na summitu Europske unije i SAD-a koji se održava danas u Washingtonu, američki će predsjednik George Bush i državna tajnica Condoleezza Rice razgovarati s predsjedateljem Europskog vijeća Jean-Claudeom Junckerom, predsjedavajućim Vijeća ministara Jeanom Asellbornom i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.


Teme razgovora bit će aktualna politička pitanja poput promidžbe demokracije u svijetu, sprječavanja širenja oružja za masovno uništenje, borba protiv terorizma, mirovni proces na Bliskom istoku, reforma UN-a i humanitarno stanje u Africi. Na summitu se očekuju zaključci glede perspektive rasta transatlantske ekonomske integracije, te zajedničke suradnje na pitanjima zaštite okoliša i klimatskih promjena.


U ozračju prošlotjednog neuspjelog europskog summita na kome su šefovi država Europske unije odgodili proces ratifikacije Ustava i proširenje članstva i na kojem nije usuglašen proračun Unije za 2007.-2013, summit EU-SAD može imati mnogostruke konotacije na vanjskopolitički, ali i ukupni status i perspektivu Europske unije, mišljenja je luksemburški premijer Juncker. Pred čelnicima Unije je teška zadaća zastupanja ujedinjene i jake Europske unije u transatlantskim pregovorima, prenose svjetski mediji prevladavajući stav europskih čelnika.


Europski parlament ovacijama ispratio Junckera 
 
Jean-Claude Juncker

(Bruxelles, 22. i 23. lipnja 2005.) Prvog dana mini-plenarne sjednice Europskog parlamenta u Bruxellesu zakazane za 22. i 23. lipnja, luksemburški je premijer Jean-Claude Juncker dao završnu ocjenu luksemburškog predsjedanja Europskom unijom koje završava krajem ovoga mjeseca.

Kao uspjehe predsjedateljskog mandata Juncker je istaknuo uspješno provedenu reformu Pakta o stabilnosti i rastu, te usvajanje novih smjernica za provedbu Lisabonske strategije.

Komentirajući proces ratifikacije Ustava Europske unije, luksemburški je premijer konstatirao kako postoje dva različita gledišta na budućnost Europske unije. Jedni, smatra Juncker, vide Uniju isključivo kao zajedničko tržište, dok drugi smatraju da je, kroz Ustav, politički ujedinjena Unija neminovna posljedica zajedničkog gospodarskog djelovanja. "Držim da je krajnje vrijeme da se otvori javna rasprava između ta dva suprotstavljena gledišta, a europske institucije postanu most dijaloga", istaknuo je Juncker dodavši kako proces ratifikacije Ustava nije zaustavljen jer se radi o dokumentu koji je odgovor na sve probleme europskih građana i same Unije.

Tijekom izlaganja Juncker je izrazio žaljenje zbog neuspjeha summita u Bruxellesu prošlog tjedna i odbacivanja prijedloga predsjedništva Europske unije o europskom proračunu za razdoblje od 2007. do 2013. godine. „Nemam nikakvu želju biti diplomat kad je Europa u krizi“, izjavio je Juncker pripisujući odgovornost za taj neuspjeh Europskog vijeća britanskom premijeru Tonyju Blairu. "Nitko nema pravo rušiti postignuća svojih prethodnika, pa tako ni naša generacija. Obvezni smo za buduće generacije stvoriti političku, ujedinjenu i socijalno osjetljivu Europu", zaključio je luksemburški premijer svoje izlaganje uz gromoglasni pljesak i ovacije europskih parlamentaraca.

Njima će se tijekom današnjeg dana obratiti britanski premijer Tony Blair u ime svoje zemlje koja od 1. srpnja preuzima šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom.


Uz raspravu o planu britanskog predsjedanja, Europski bi parlament na mini-plenarnoj sjednici trebao raspravljati i o osjetljivom pitanju kontrole granica, te nakon višegodišnjih rasprava glasovati o rezoluciji o statusu euro-zastupnika kojom se između ostalih utvrđuju plaće zastupnika i povrat njihovih troškova.


Europski parlament podržao Statut o zastupnicima



 

(Bruxelles, 24. lipnja 2005.) - Velikom većinom od 403 glasa „za“, 89 „protiv“ i 92 "suzdržana", Europski je parlament na jučer zaključenoj plenarnoj sjednici usvojio rezoluciju kojom se podržava Statut za zastupnike Europskog parlamenta.


Statutom čiji je predlagatelj Vijeće ministara utvrđuje se među ostalim i jedinstvena plaća za sve zastupnike u iznosu od 7.000 eura koja se osigurava iz proračuna Europske unije. Na taj se način napokon prekidaju dosadašnje rasprave o neprihvatljivim razlikama među zastupnicima, a zbog čega je Prijedlog statuta čekao donošenje od 1998. godine kada je izrađen prvi nacrt.


Plaće europarlamentaraca do sada su bile izjednačene s plaćama zastupnika u nacionalnom parlamentu zemlje iz koje zastupnik dolazi. Obzirom na to da će Europska unija preuzeti u cijelosti obvezu plaćanja zastupnika, porezi na plaću europarlamentaraca slijevat će se u proračun Unije. Zemlje članice ipak zadržavaju pravo na dodatna oporezivanja zastupnika do izjednačavanja s nacionalnim poreznim propisima.


Novine se uvode i u obračunavanje putnih troškova zastupnika koji se više neće plaćati unaprijed po fiksno utvrđenim dnevnicama, već će se troškovi zastupnicima naknadno isplaćivati na temelju stvarnih troškova. Na taj se način uvećava transparentnost korištenja sredstava za putne troškove. 


Sam Europski parlament preuzet će obvezu uplaćivanja sredstava u zajednički mirovinski fond za svakog europarlamentarca.


Statut u svojim prijelaznim odredbama određuje vremenski period tijekom kojeg zemlje članice mogu podnositi prijedloge radi izrade konačnog teksta Statuta.



Europska komisija predložila Akcijski plan za borbu protiv droge 2005.-2008.

(Bruxelles, 27. lipnja 2005.) Europska je komisija predložila Vijeću Europske unije na usvajanje Akcijski plan Europske unije za borbu protiv droge za razdoblje od 2005. do 2008. godine kao dio „Haag programa: Deset prioriteta za pet godina – Partnerstvo za obnovu Europe na području sloboda, sigurnosti i pravosuđa“

Osnovna zadaća Plana značajno je zaustavljanje širenja droge među europskom populacijom i saniranja zdravstvenih i socijalnih posljedica korištenja i prodaje droge. Borba protiv droge jedan je od vodećih problema Europske unije za sigurnost i zdravlje društva. Procjenjuje se kako u Europskoj uniji ima preko 2 milijuna korisnika droga, a porast oboljelih od HIV/AIDS-a unutar te populacije razlog je zabrinutosti svih članica Unije.

Akcijski plan za borbu protiv droge 2005.-2008. predstavlja vodič i zbornik smjernica za sve donosioce odluke u Europskoj uniji. U planu je navedeno više od stotinu provedbenih postupaka, precizna raspodjela dužnosti i odgovornosti za implementaciju svih faza Plana. U Akcijskom su planu sadržani kriteriji na temelju kojih se lako može utvrditi uspješnost provedbe svakog postupka, a ukupnu će ocjenu uspješnosti Plana donijeti Europska komisija na temelju stalnog nadzora u suradnji s Europskim nadzornim centrom za borbu protiv droge i ovisnosti i Europolom.

Potpredsjednik Europske komisije Franco Frattini zadužen za pitanja pravosuđa, slobode i sigurnosti, istaknuo je tijekom predstavljanja Plana kako je Europska unija prihvatila multidisciplinaran i efikasniji način u borbi protiv droge, što uključuje zaustavljanje nelegalne trgovine u međunarodnim razmjerima i zaštitu zdravlja građana. Plan jamči, smatra Frattini,  usporedo s provođenjem policijskih akcija u borbi protiv droge, zaštitu i nepovredivost osnovnih ljudskih i građanskih prava građana kao i njihovu sigurnost.


Velika Britanija preuzima predsjedanje Europskom unijom


 (Bruxelles, 1. srpnja 2005.) Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske od danas preuzima šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije. U prvoj polovici godine tu je ulogu imao Luksemburg.

Prioriteti britanskog predsjedništva koje je britanski premijer Blair predstavio u Europskom parlamentu prošlog tjedna obuhvaćaju proširenje Europske unije, borbu protiv terorizma, financiranje Europske unije, jačanje gospodarske suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, gospodarske reforme i socijalnu pravdu, te ulogu Europe u svijetu. Velika Britanija će se kao predsjedatelj zalagati za modernizaciju socijalne politike, što uključuje povećanje sposobnosti za natjecanje, ulaganje u znanje i vještine, mjere aktivne politike tržišta rada, znanost i inovacije, visoko obrazovanje i malo poduzetništvo.

Blair je u svom govoru istaknuo nužnost nastavljanja provođenja refromi Lisabonske strategije, ali i promjena u sustavu financiranja Unije, što se najvećim dijelom odnosi na donošenje modernog proračuna Europske unije koji neće predviđati 40% sredstava na poljoprivrednu politiku. Svjestan problema s kojima se Unija suočila glede zaustavljanja procesa ratifikacije Ustava Europske unije i neuspjeha posljednjega Europskog summita, Blair je poručio europarlamentarcima kako će Europska unija poštovati svoje preuzete obveze prema Hrvatskoj i Turskoj, te kako se proces proširenja Unije neće zaustaviti.

Države članice izmjenjuju se u predsjedanju Vijećem EU svakih šest mjeseci. Velika Britanija će tako prema utvrđenom dogovoru predsjedati Europskom unijom do kraja 2005. godine, kada slijede Finska u prvoj, te Austrija u drugoj polovici 2006. godine.



Započela godišnja sjednica Parlamentarne skupštine OESS-a

(Washington, 1. srpnja 2005.) Okupivši više od 300 parlamentaraca iz 55 zemalja članica u Washingtonu je započela 14. godišnja sjednica Parlamentarne skupštine OESS-a koja će trajati od 1. do 5. srpnja 2005. godine. U radu Skupštine sudjeluje i Izaslanstvo Hrvatskoga sabora koje predvodi Tonino Picula, a članovi su Mario Zubović, Gordan Jandroković i Milovan Petković kao tajnik Izaslanstva.


Sjednicu će voditi predsjednik Skupštine američki kongresmen s Floride Alcee. L. Hastings, a na zastupnička će pitanja nakon uvodnog izlaganja odgovarati predsjedatelj OESS-a, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. U ime SAD-a koji je po prvi put domaćin Parlamentarne skupštine, izaslanicima će se obratiti američka državna tajnica Condoleezza Rice.


Na dnevnom redu Skupštine posvećene međunarodnoj sigurnosti i ljudskim pravima nalaze se teme poput problema krijumčarenja ljudi i oružja, borbe protiv terorizma, borbe protiv korupcije, suradnje mediteranskih zemalja, ravnopravnosti spolova, te reforme OESS-a.


O većini tih aktualnih političkih i gospodarskih tema kao i o problematici zaštite okoliša parlamentarni će odbori tijekom zasjedanja izraditi nacrte rezolucija. Rasprava i njihovo usvajanje očekuje se posljednjeg dana kada će Parlamentarna skupština OESS-a donijeti i Završnu deklaraciju s preporukama o pristupu navedenim problemima.



Započela sjednica Europskog parlamenta


 
 (Strasbourg, 4. srpnja 2005.) Danas je u Strasbourgu započela sjednica Europskog parlamenta koja će trajati do petka, 7. srpnja. 


Posljednja sjednica prije ljetne stanke ujedno će biti i prva sjednica Europskog parlamenta pod predsjedanjem Velike Britanije koju će tijekom zasjedanja predstavljati britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw.


Sjednica će započeti raspravom o Godišnjem izvješću o radu Europske središnje banke i strategiji glede eura. U utorak je predviđena rasprava o strukturnim zajedničkim fondovima Europske unije, zatim o politici razvoja i implementacije računalnih tehnologija. Središnje rasprave ovog zasjedanja Europskog parlamenta očekuju se u srijedu kada je na dnevnom redu stanje u Africi i zajednički plan borbe protiv siromaštva. Istog se dana raspravlja i o stavu Europske unije prema stanju u Iraku, a očekuju se i zaključci Europske komisije i Vijeća Europske unije o stanju na Balkanu deset godina nakon masakra u Srebrenici.


Nakon rasprava o programima zaštite okoliša u Europskoj uniji, posljednjeg dana zasjedanja europski će parlamentarci već tradicionalno raspravljati o stanju zaštite ljudskih prava u svijetu.


Luksemburg na referendumu prihvatio europski Ustav


(Luksemburg, 11. srpnja 2005.) - Na jučerašnjem referendumu 56,52 posto birača izjasnilo se za prihvaćanje Ustava Europske unije, dok je protiv glasalo 43,48 posto građana Luksemburga. Tako je Luksemburg postao trinaesta zemlja koje je ratificirala europski Ustav i prva koja je to učinila nakon francuskog i nizozemskog referendumskoga "ne".


Luksemburg je odlučio organizirati referendum unatoč dogovoru članica EU, na summitu održanom u Bruxellesu u lipnju, da će pričekati s referendumima kako bi ublažili sve dublju krizu koja je zadesila Uniju nakon dva uzastopna odbijanja Ustava. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da je potpora Ustavu u Luksemburgu krajem prošle godine iznosila 75 posto, ali je kontinuirano padala. Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker uoči referenduma predvidio je vrlo tijesan rezultat i najavio ostavku na dužnost koju obnaša od 1995. godine u slučaju da se i građani Luksemburga izjasne protiv prihvaćanja Ustava. Izlazak na izbore i referendume u Luksemburgu je zakonska obveza.


Dosad su ustav EU ratificirale Litva, Mađarska, Slovenija, Španjolska, Italija, Grčka, Slovačka, Austrija, Njemačka, Latvija, Cipar i Malta. Danska, Češka, Velika Britanija, Portugal, Irska i Poljska odgodile su referendum, a u Belgiji, Estoniji, Finskoj i Švedskoj o Ustavu se tek treba odlučivati u parlamentima. Interaktivna mapa  trenutnih rezultata ratifikacije Ustava dostupna je na službenim stranicama europskoga Ustava.



Barroso najavio neposrednije uključivanje građana u raspravu o budućnosti Europe


(Bruxelles, 11. srpnja 2005.) - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barosso nakon objave rezultata luksemburškog referenduma o prihvaćanju europskog Ustava dao je izjavu za javnost u kojoj je izrazio svoje zadovoljstvo rezultatom referenduma i uputio čestitku luksemburškom premijeru i donedavnom predsjedajućem Europske unije Jean-Claude Junckeru.


Predsjednik Europske komisije istaknuo je da je ratifikacija Ustavnog sporazuma po trinaesti put jasan znak da većina članica vjeruje da je Ustavni sporazum dobar put na kome bi Europa postala demokratskija, preglednija, te učinkovitija i jača na globalnoj sceni.


Međutim, ističe Barosso, zbog francuskog i nizozemskog odbijanja Sporazuma, pokrenuto je pobliže sagledavanje budućnosti i svrhe Unije. To je plan "D", kaže se u izjavi, koji je Komisija prihvatila, a plan se temelji na dijalogu, debati i demokraciji. Svrha ovoga pristupa je stvaranje novog načina raspravljanja o Europi koji će više uključiti neposredni glas građana i društava u cjelini, a ne samo europskih i nacionalnih političara.



Glas europskih građana koji podržavaju Ustavni sporazum, smatra Barosso, mora se čuti.





Europsko zakonodavstvo ponovo o mjerama "e-nadzora" informacija
 
(Bruxelles, 15. srpnja 2005.) Na izvanrednoj sjednici održanoj 13. srpnja 2005. u Bruxellesu, ministri pravosuđa zemalja članica Europske unije podržali su prijedlog kojim bi se ozakonila kontrola i nadzor informacija dostupnih putem elektroničke pošte, SMS-a i mobilnih telefona, a radi poboljšavanja mjera u borbi protiv terorizma.

Taj je prijedlog dio obuhvatnijeg plana poznatog pod nazivom „Dijeljenje informacija“ (Information Sharing) kojim bi se u Europskoj uniji uspostavila informacijsko-komunikacijska mreža između 25 agencija za sigurnost zemalja članica, no suradnja u borbi protiv terorizma kao globalne prijetnje ne bi bila ograničena samo na zemlje članice.

Nadziranje i kontrola informacija, iako potaknuti borbom protiv terorizma, vrlo su osjetljiva područja koja zadire u privatnost građana. Prvotni prijedlog o e-nadzoru koji su predložile Velika Britanija, Francuska, Irska i Švedska odbijen je prošle godine od strane Odbora za pravosuđe Europskog parlamenta. Iz tog razloga izvanredna sjednica Vijeća ministara pravosuđa i prijedlog s ove sjednice mogli bi se smatrati zaokretom u europskoj politici borbe protiv terorizma.

Uvažavajući činjenicu kako se ozakonjenjem odluke o nadziranju i kontroli informacija zadire u privatnost građana, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, u pozdravnoj riječi europskim ministrima pravosuđa, istaknuo je kako "e-nadzor predstavlja jedno od najznačajnijih sredstava u borbi protiv terorizma jer i teroristi komuniciraju i tako ostavljaju tragove".

U skladu sa europskom zakonodavnom procedurom, nakon što se Vijeće ministara usuglasilo oko sadržajnog dijela, Europska je komisija dužna izraditi konačan i detaljan prijedlog akta.

Svoju odlučnost u borbi protiv terorizma Europska je unija pokazala usvojivši na Europskom vijeću u lipnju ove godine Akcijski plan za provedbu Haškog programa za pravosuđe i unutarnju politiku (Hague Programme Action Plan on Justice and Home Affairs), a koji je samo prethodnica nizu mjera u tom području. U zakonodavnoj se proceduri već nalaze prijedlozi akata kojima se omogućuje policijska prekogranična suradnja zemalja članica, te prijedlozi akata kojima se strogo propisuju mjere prodaje, prenošenja, skladištenja i korištenja eksploziva.



Vijeće ministara raspravljalo o Hrvatskoj
 
(Bruxelles, 18. srpnja 2005.) Sve članice Europske unije žele što skoriji početak pristupnih pregovora s Hrvatskom, ali pod uvjetom ostvarivanja pune suradnje s Haškim sudom, zaključak je to Vijeća ministara vanjskih poslova Europske unije održanog 18. srpnja 2005. u Bruxellesu.

Takav zaključak koji je na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka iznio britanski ministar Jack Straw, reakcija je na poziv Austrije da se što prije odredi početak pregovora s Hrvatskom, a što su podržale Slovenija, Slovačka i Mađarska. „Pozvali smo da se što prije donese odluka o datumu, a Hrvatska treba usporedo s tim dokazati da u potpunosti surađuje s Haškim sudom“, izjavila je ministrica vanjskih poslova Austrije Ursula Plassnik, te dodala kako postoje jasni signali pojedinih država   članica o skoroj pozitivnoj odluci o Hrvatskoj.

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel složio se s optimističnom procjenom austrijske ministrice izjavivši kako "Hrvatsku očekuje lijepa jesen". "Jedno od važnijih pitanja je pregovarački okvir, koji je za Hrvatsku već prihvaćen, a za Tursku još nije. S druge strane, Turska ima datum, a Hrvatska nema, što je paradoksalna situacija", rekao je Rupel odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska započeti pregovore prije Turske.

Najavljujući neslužbeni sastanak ministara vanjskih poslova 1. i 2. rujna u Walesu na kojem će se raspravljati o Hrvatskoj i Turskoj, britanski je ministar Straw izjavio kako se tada očekuje i novi sastanak radne skupine Europske unije za procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom, a koji će uslijediti nakon nove ocjene haške tužiteljice Carle del Ponte.


52 posto Europljana podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju
 
(Bruxelles, 19. srpnja 2005.) - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju podržava 52 posto ispitanika istraživanja, koje je u svibnju i lipnju ove godine proveo Eurobarometar – sektor za istraživanje i analizu javnog mnijenja Europske komisije. Hrvatska je tako na ljestvici "potencijalnih članica" zauzela četvrto mjesto, iza Švicarske i Norveške čiji ulazak U Europsku uniju podupire 78 posto ispitanika i Islanda 70 posto. Hrvatsku u Uniji ne želi 34 posto ispitanika, dok je 14 posto njih neodlučno. Natpolovičnim je rezultatom zauzela mjesto ispred Bugarske čiji ulazak u Uniju podupire 50 posto ispitanih, te Rumunjske i Ukrajine s 45 posto pozitivnih odgovora. Posljednje mjesto na ljestvici pripalo je Turskoj koju u Uniji želi 35 posto ispitanih. Istraživanje je pokazalo da polovina ispitanika zemalja članica Europske unije podupire buduće proširenje Unije, što je tri posto manje nego prošle godine u isto vrijeme. Podrška novom proširenju najjača je u novim zemljama članicama, priključenima u svibnju 2004. godine. Tako u Sloveniji 79 posto ispitanika podupire daljnje proširenje Unije, u Poljskoj 76 posto, a u Slovačkoj 73 posto. U "starim" zemljama članicama – EU15, podrška je nešto slabija. Najkritičnije ideji proširenja pristupaju Francuzi i Luksemburžani. U zemljama kandidatima Rumunjskoj i Bugarskoj sedam od deset ispitanika podržava proširenje, a takva je podrška slična i u Hrvatskoj i Turskoj.
Istraživanje Eurobarometra pokrilo je 25 zemalja članica Europske unije, Hrvatsku, Tursku, Bugarsku i Rumunjsku, te teritorij sjevernog Cipra. Uzorak ispitanika sadržavao je 29 328 osoba.
Europski parlament raspravlja o sigurnom Internetu za djecu


(Strasbourg, 5.-8. rujna 2005.) Nakon ljetne stanke u zastupničke su se klupe vratili i europski parlamentarci započevši danas u Strasbourgu prvu od dvije rujanske plenarne sjednice. Na sjednici koja će trajati do 8. rujna među zastupnicima se s nestrpljenjem očekuje predstavljanje prijedloga parlamentarnog Odbora za kulturu i obrazovanje o zaštiti djece od neprimjerenih sadržaja na Internetu. 


Zastupnica Marielle De Sarnez iz Francuske će u ime Odbora podnijeti Izvješće o zaštiti maloljetnika i ljudskim pravima u europskim audiovizualnim i informacijskim uslugama. U sklopu Izvješća Odbor će donijeti preporuku za uspostavljanje nove internetske domene u razini domena „com“ i „org“ Domena bi trebala imati oznaku „kid“ koja će jamčiti sigurno internetsko područje sa sadržajima primjerenim za djecu, a koje će nadzirati neovisne institucije. Istovremeno bi se otvorila besplatna telefonska linija koja bi pružala informacije o postojećim filtrima i metodama za sprječavanje pristupa neprimjerenim internetskim stranicama i njihovo prijavljivanje.

Izvješće Odbora temelji se na zabrinjavajućim statistikama koje pokazuju, ističe se u Izvješću, količinu vremena koje maloljetnici provode na neprimjerenim internetskim sadržajima.


Europska komisija pokrenula kampanju podrške Milenijskim razvojnim ciljevima

 
(Bruxelles, 6. rujna 2005.) Uoči Svjetskog summita Ujedinjenih naroda koji će se održati 14. rujna 2005., Europska je komisija pokrenula medijsku kampanju  pod nazivom „Europa brine“ (Europa Cares) kojom Europska unija izražava podršku Milenijskim razvojnim ciljevima, saznaje se iz današnjeg priopćenja za javnost Europske komisije.

U tu je svrhu otvorena privremena web stranica http://www.europe-cares.org/ te su snimljeni prigodni televizijski spotovi na šest jezika o temama kao što su zdravlje, obrazovanje, glad, okoliš i održivi razvoj. Na pokrenutoj web stranici dostupne su informacije o politici i prioritetima Europske unije u procesu ispunjavanja Milenijskih razvojnih ciljeva kao što su stvaranje dodatnih humanitarnih fondova, poboljšanje koordinacije i efikasnosti u pružanju humanitarne pomoći.

Prema riječima Louisa Michela, člana Europske komisije, Europska će unija u razdoblju od 2006. do 2010. godine povećati godišnja izdvajanja za pomoć zemljama u razvoju za 50 posto, odnosno za više od 66 milijardi eura. Takvom politikom, dodao je Michel, Europska unija potvrđuje svoju vodeću ulogu u globalnoj borbi protiv gladi i siromaštva u svijetu.


Predsjednik PSVE upozorava na narušavanje neovisnosti Europskog suda za ljudska prava

(Strasbourg, 9. rujna 2005.) - Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Rene van der Linden izrazio je zabrinutost povodom posljednjeg istupa britanskog ministra unutarnjih poslova Charlesa Clarka koji je kritizirao razmatranje moguće neusklađenosti britanskog antiterorističkog zakonodavstva s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a koju je inicirao Europski sud za ljudska prava.

Ocjena o neusklađenosti, smatra Charles Clarke, mogla bi dovesti do preispitivanja uloge Velike Britanije kao potpisnice Konvencije, budući da bi to značilo da britansko zakonodavstvo proturječi odredbama Konvencije o modelu zaštite ljudskih prava.

Ističući kako učinkovitost europskog sustava zaštite ljudskih prava ovisi o Europskom sudu za ljudska prava, Linden je podsjetio kako se radi o prvom međunarodnom sudskom mehanizmu za zaštitu ljudskih prava koji kao takav predstavlja "krunu civilizacijskih vrijednosti". Stoga izjave političara kojima bi se mogla narušiti neovisnost i integritet Suda, Linden ocjenjuje zabrinjavajućim.

Linden se osvrnuo i na sve prisutnije mišljenje o neprovedivosti Konvencije za zaštitu ljudskih prava u globalnom ratu protiv terorizma istaknuvši kako Konvencija predstavlja zakonski okvir zaštite ljudski prava u miru, a posebice u vrijeme antiterorističke borbe.

Europska unija za jačanje sigurnosnih standarda i objavu "crne liste" zrakoplovnih tvrtki

(Strasbourg, 12. rujna 2005.) U svjetlu posljednje velike četiri zrakoplovne nesreće u kolovozu ove godine u Ateni, Peruu, Venecueli i na Siciliji, Europska je komisija najavila sastavljanje i objavljivanje „crne liste“ onih zrakoplovnih tvrtki koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne preduvjete, objavljeno je na službenim internetskim stranicama Europske unije. Prvi nacrt ovakvog prijedloga izrađen je u siječnju 2004. godine nakon zrakoplovne nesreće na Crvenom moru gdje je poginulo 148 osoba.

Danas se ta inicijativa nalazi u proceduri u Europskom parlamentu koji će njenim prihvaćanjem osigurati pravo putnika da unaprijed znaju koje će zrakoplovne tvrtke koristiti u svojim putnim aranžmanima, te kojim je zračnim prijevoznicima zbog sigurnosnih razloga zabranjeno korištenje zračnog prostora Europske unije.

Prijedlog Europske komisije osim "crne liste" obuhvaća i davanje veće nadležnost Europskoj agenciji za zračnu sigurnost (European Aviation Safety Agency - EASA) te učvršćivanje zaštitnih i nadzornih mehanizama za zrakoplove trećih zemalja koji koriste europske zračne luke. Uvažavajući globalni značaj zračne sigurnosti, Europska bi unija, prema prijedlogu Komisije, nastavila pružati tehničku pomoć trećim zemljama kako bi što lakše ispunile međunarodne i europske sigurnosne standarde.
Europski parlament danas objavio novo internetsko sjedište

 
 (Strasbourg,  13. rujna 2005.) Nakon godine dana izrade i više od 1,25 milijuna eura Europski je parlament danas službeno objavio novo internetsko sjedište (web site).

Za razliku od dosadašnjeg web sitea, koji je predstavljao nefleksibilnu i statičnu zbirku dokumenata i baza podataka, novo internetsko sjedište pruža suvremene i dinamične načine korištenja sadržaja dostupnog na dvadeset jezika i stupnjevitu preglednost informacija koje se konstantno ažuriraju.

Sadržaj stranica podijeljen je u pet većih područja. „Vijesti“ sadrže najnovija priopćenja i izvješća o događanjima u Parlamentu koja su pisana za opću javnost koja nema predznanje o europskim političkih odnosima. No, stručnjaci i istraživači, kao i druge posebne skupine javnosti, nisu zakinuti za detaljnije analize jer su na ostalim dijelovima web sitea dostupni primarni i sekundarni izvori informacija za njih.

Posjetitelji stranica mogu proširiti svoje znanje o Europskom parlamentu, ali i o svojim pravima u rubrici „Parlament“. Na vrlo jednostavan način tu se pojašnjava uloga Europskog parlamenta, prethodni sazivi, izborni rezultati, događanja vezana za plenarne sjednice, ali i druge aktivnosti. Uz pravilnike o unutarnjem redu, te mogućnosti turističkog razgledavanja Europskog parlamenta, u rubrici su opisani najjednostavniji načini predaje peticija parlamentu i mogućnost kontaktiranja svih 25 nacionalnih parlamenata.

U rubrici „Zastupnici“ posjetitelju su dostupne sve informacije o svakom pojedinom zastupniku: o njegovu životopisu, mandatima, zastupnička pitanja koja je postavio Komisiji ili Vijeću, rezolucije, izvješća i drugi prijedlozi akata, govori na plenarnim sjednicama, zatim informacije o zastupnikovoj pripadnosti političkim grupacijama, odborima, delegacijama i drugim parlamentarnim tijelima. Ove su informacije dostupne za razdoblje od 1979. godine do danas.

Više detalja o aktualnim temama, kao i cjelovita izvješća s rasprava dostupna su u rubrici „Aktivnosti“ koja pruža mogućnost pretraživanja svih zakonodavnih dokumenata Europskog parlamenta prema datumu i nazivu. U toj su bazi podataka dostupna sva izvješća, nacrti rezolucija, dnevni redovi, bilješke s rasprava Parlamenta za posljednja tri saziva.

Jedna od većih novina stranica jest rubrika „ EP uživo“, koja pruža mogućnost praćenja izravnog prijenosa plenarnih sjednica, sjednica parlamentarnih odbora, tiskovnih konferencija i drugih događanja u pravcu približavanja Europe građanima Unije - što je prvenstveni cilj novog internetskog sjedišta Europskog parlamenta.


Europski parlament raspravljao o digitalnom društvu


(Strasbourg, 15 rujna 2005) Europski je parlament tijekom 12. i 13. rujna u Strasbourgu održao tri zasebne panel rasprave o nekoliko otvorenih pitanja vezanih uz nastanak tzv. digitalnog društva. Rasprave su obuhvatile popularnost blogova, Internet kao mogućnost stvaranja novih političkih inicijativa i korištenje Interneta u dostupnosti usluga javne uprave za građane.


U raspravama su sudjelovali zastupnici Europskog parlamenta koji djeluju pri odborima i komisijama za informiranje, nove medije i internetske tehnologije; eksperti s ovih područja iz više europskih zemalja, ali i posjetitelji Parlamenta koji su po završetku rasprave mogli postavljati pitanja i uključiti se u raspravu.


U raspravi o suvremenom internetskom fenomenu bloga (blogging, webblog), mogućnosti objavljivanja svojevrsnih osobnih javnih internetskih dnevnika o najrazličitijim temama, nastojalo se ukazati na probleme etičnosti, vjerodostojnosti i na niz drugih otvorenih pitanja vezanih uz nastanak prosječno 80 tisuća novih blogova dnevno.


Druga rasprava sučelila je različita mišljenja sudionika o pitanjima kao što su: koliko Internet može biti učinkovito sredstvo u sferi politike, može li on biti koristan ili čak štetan političkim institucijama, trebaju li vlade i parlamenti potaknuti njegovo korištenje kako bi bolje informirali o svome radu, potaknuli javne rasprave, trebaju li koristiti Internet kao politički forum, mogu li Internet učinkovito koristiti kako bi bili informirani o mnijenju javnosti i bili ukorak s političkim trendovima. Ova je rasprava otvorena tezom da je uspješna internetska kampanja protiv prihvaćanja Europskog ustava u Francuskoj i Nizozemskoj dala poznate rezultate referenduma.


Na trećoj i završnoj raspravi čula su se mišljenja o pitanjima izvedivosti e-government programa i koliko su oni stvarno korisni za građane. Postavilo se pitanje visokih ulaganja u izgradnju online servisa za građane nasuprot pitanjima neće li se tako još povećati administrativni troškovi i uvećati upravni aparat. Osim pitanja ekonomičnosti, raspravljana su i pitanja sigurnosti upravnih informacijskih sustava, kao i zaštite privatnosti osobnih podataka kojima raspolažu tijela javne vlasti.


Zaključeno je kako među zemljama članicama Europske unije postoje značajne razlike u pristupu i primjeni Interneta kao javnog servisa za građane i za gospodarstvo. Među članicama postoje ne samo razlike u postignućima, nego i u stavovima o svim otvorenim pitanjima internetizacije javnih servisa. U raspravi je istaknuta važnost da se zadrži mogućnost neposrednog kontakta građana i poslovnih subjekata u komuniciranju s javnim službama, pa je prihvaćen zaključak kako javni servisi na Internetu ne zamjenjuju već olakšavaju dosadašnji način komunikacije s javnim službama.


Europska unija izrazila zadovoljstvo summitom UN-a

 
(New York, 19. rujna 2005.) Nakon završetka Svjetskog summita UN-a održanog od 14. do 16. rujna u New Yorku, 60. plenarna sjednica Opće skupštine Ujedinjenih naroda nastavljena je raspravom o stvaranju učinkovitije i snažnije organizacije Ujedinjenih naroda koja bi se primjereno i odlučno suočavala sa stalnim izazovima i problemima globalnog razvoja.

Iznoseći stajališta Europske unije o toj temi prvog dana rasprave 17. rujna, britanski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća ministara Europske unije Jack Straw izrazio je veliko zadovoljstvo rezultatima višednevnih rasprava ocjenjujući summit UN-a vrlo uspješnim i značajnim iskorakom u pravcu reformi ove najveće svjetske organizacije. Europska unija smatra, istaknuo je Straw u svom govoru, kako je učinkovita i snažna organizacija UN-a jedini način osiguranja globalne sigurnosti i razvoja. Iz tog razloga, dodao je, više od polovice donacija humanitarnim i razvojnim aktivnostima UN-a dolazi iz zemalja članica Europske unije koje i u proračunu UN-a sudjeluju sa čak 40 posto.

U svom je obraćanju Općoj skupštini britanski ministar istaknuo zadovoljstvo zbog konkretnog napretka u područjima zaštite ljudskih prava, pomoći nerazvijenima, održivom razvoju, osudi i borbi protiv terorizma, a sve u pravcu ispunjenja Milenijskih razvojnih ciljeva. Stvaranjem novog Vijeća za ljudska prava i Komisije za stvaranje mira, naglasio je Straw, Ujedinjeni narodi odlučno preuzimaju veliku odgovornost i obvezu zaštite ljudskih prava i mira u svijetu. U zaključku svog istupa predsjedatelj Vijeća ministara izjavio je kako se Europska unija osjeća dužnom osigurati primjerena sredstva za provedbu postavljenih ciljeva UN-a na ovom summitu što uključuje i podršku novom proračunu UN-a za 2006/2007. godinu.

Stajališta Europske unije koja je Jack Straw iznio pred Općom skupštinom podržale su Bugarska, Rumunjska, Turska i Hrvatska, te zemlje u procesu Stabilizacije i pridruživanja, stoji u priopćenju Predsjedništva Europske unije.

Europska komisija donosi dugoročnu strategiju o onečišćenju zraka

(Bruxelles, 20. rujna 2005.) Prema riječima europskog povjerenika za okoliš Stavrosa Dimasa, Europska bi komisija trebala na sutrašnjoj sjednici u Bruxellesu usvojiti novu dugoročnu strategiju o onečišćenju zraka za razdoblje do 2020. godine.

Nova bi strategija, istaknuo je Dimas, trebala pojednostaviti sadašnje zakone kako bi se omogućilo novim zemljama članicama Europske unije da lakše ispune minimalne standarde o dopuštenim emisijama štetnih čestica i ugljičnog dioksida, te uvedu primjerene zakonske mjere za njihovu kontrolu.

Prema podacima kojima raspolaže Europska komisija, privatni automobili su odgovorni za čak 12 posto tzv. finih čestica i 10 posto ugljičnog dioksida u Europi, a ukoliko bi se takav trend nastavio, zagađeni bi zrak postao uzrokom prerane smrti oko 300.000 ljudi do 2020. godine. Istovremeno, za saniranje zdravstvenih problema uzrokovanih zagađenjem Europska bi unija u tom razdoblju potrošila između 190 i 600 milijardi eura.

Donošenje dugoročne strategije samo je jedna od zakonodavnih inicijativa Europske komisije kojima se uz izradu zakonskih okvira želi podići svijest građana o zaštiti prirode, okoliša, a time i ljudskog zdravlja. U tom pravcu već se do kraja godine očekuje i usvajanje strategije o urbanom okolišu.


Europljani u ponedjeljak obilježavaju Europski dan jezika
 
 
(Bruxelles, 23. rujna 2005.) Raznovrsnim manifestacijama i aktivnostima koje predstavljaju i promoviraju kreativne načine učenja stranih jezika, u ponedjeljak, 26. rujna u većini će se europskih gradova obilježiti Europski dan jezika kojim se ističe europska lingvistička raznolikost.


Europska unija ima 25 zemalja članica i čak 20 službenih jezika, a od 1. siječnja 2007. irski jezik postaje 21. službeni jezik Unije.  Zbog te lingvističke raznovrsnosti Europska unija u javnoj administraciji ima najveću prevoditeljsku službu na svijetu sa čak 4000 prevoditelja, a samo za prevođenje službenih javnih dokumenata godišnje potroši 800 milijuna eura.

„Multijezičnost predstavlja snagu Europe“, istaknuo je Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu i višejezičnost Jan Figel, dodavši kako Europski dan jezika pokazuje važnost učenja novih europskih jezika jer time Europa otvara vrata drugim kulturama, poboljšava međukulturalnu socijalizaciju i jača jedinstveno europsko tržište.


U promociji važnosti učenja drugih europskih jezika, Europska je komisija objavila Akcijski plan podržavajući stajalište kako europski građani trebaju govoriti što više jezika. U realizaciji tog plana, a za prigodu Europskog dana jezika, Komisija je izdala brošuru „Lingo“ kojom se kroz pedeset različitih metoda i projekata želi motivirati djecu i odrasle na učenje novih jezika.


„Jezik je mnogo više od riječi, to je življenje određene kulture“, zaključio je Figel najavljujući obilježavanje Europskog dana jezika.


Hrvatska započela pregovore za ulazak u Europsku uniju 

Europski parlament u Luxembourgu

(Luxembourg, 4. listopada 2005.) Bilateralnom Međuvladinom konferencijom EU-Hrvatska održanom u ranim jutarnjim satima, svečano su otvoreni pristupni pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Kako stoji u zaključku odluke, Vijeće Europske unije odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s Hrvatskom na temelju Izviješća glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Radnoj skupini Europske unije, prema kojem Hrvatska sada u potpunosti surađuje s Haaškim sudom.

Na konferenciji za medije hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je veliko zadovoljstvo zbog odluke Vijeća ministara istaknuvši kako je ovo povijesni dan za Hrvatsku. Premijer je istaknuo odlučnost hrvatske Vlade za nastavak pune suradnje s Međunarodnim sudom u Haagu i dodao kako je trenutno najveći prioritet dobro i kvalitetno vođenje pregovora.


Predsjedajući Vijeća ministara Europske unije Jack Straw pohvalio je napore hrvatske Vlade na postizanju pune suradnje s Haaškim sudom. „Ovo je povijesna odluka za Hrvatsku“ zaključio je Straw koji će danas u 11.00 sati podnijeti izvješće Europskom parlamentu o donesenim odlukama Vijeća.

Europska komisija i hrvatski pregovarački tim već su započeli dogovore kada će se krenuti sa screeningom - dubinskom analizom usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim. Nakon završetka screeninga pojedinog poglavlja Pregovaračkog okvira, odmah će se otvarati pregovori o tom području. Prema riječima hrvatskog glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, screening za sedam od ukupno 35poglavlja mogao bi početi već oko 20. listopada.

Završen drugi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU
 
Europski parlament u Bruxellesu

(Bruxelles, 5. listopada 2005.) - Drugi sastanak izaslanstava Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom odboru završen je nakon dva dana razmatranja političke i ekonomske situacije u Republici Hrvatskoj.

Europski su parlamentarci nakon sastanka izrazili spremnost pomoći Hrvatskoj u procesu priključenja Europskoj uniji. Mađarski zastupnik u Europskom parlamentu i supredsjedatelj Zajedničkog odbora Pal Schmitt izrazio je volju i spremnost pomoći Hrvatskoj u svim područjima. Direktor Opće uprave za proširenje Europske komisije Fabrizio Barbaso, koji je sudjelovao na jučerašnjem radnom sastanku izjavio je da Hrvatska ima dvije prednosti: iskustvo iz pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i učinkovito organiziran pregovarački tim.

Dnevni red dvodnevnog sastanka obuhvatio je raspravu o ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u Europskoj uniji koja uključuje reforme pravosuđa i policije, povratak izbjeglica i zaštitu manjinskih prava. Teme su bile i privatizacijski proces u Hrvatskoj, te regionalna suradnja.

Zajednički parlamentarni odbor u kome su izaslanstva Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta utemeljen je odlukom Europskog parlamenta iz ožujka 2004. i odlukom Hrvatskoga sabora od 15. listopada 2004. godine. Odbor ima 30 članova, 15 zastupnika iz Europskoga parlamenta i 15 iz Hrvatskoga sabora. Sastaje se dva puta godišnje, a  sastancima predsjedaju supredsjedatelji Zajedničkog parlamentarnog odbora Pal Schmitt na čelu izaslanstva Europskog parlamenta i zastupnik Gordan Jandroković na čelu izaslanstva Hrvatskoga sabora.

Prvi sastanak izaslanstava u Zajedničkom parlamentarnom odboru održan je u Hrvatskom saboru u travnju ove godine.


U Bruxellesu se održava drugi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU

(Bruxelles, 5. listopada 2005.) - Članovi Zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU danas završavaju dvodnevni sastanak na kojem razmatraju političku i ekonomsku situaciju u Republici Hrvatskoj.

Dnevni red dvaju radnih sastanaka obuhvaća i raspravu o ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u Europskoj uniji koja uključuje reforme pravosuđa i policije, povratak izbjeglica i zaštitu manjinskih prava. Teme sastanka su i privatizacijski proces u Hrvatskoj, te regionalna suradnja.

Sastancima predsjedaju supredsjedatelji Zajedničkog parlamentarnog obora mađarski zastupnik u Europskom parlamentu Pal Schmitt i saborski zastupnik Gordan Jandroković.

Zajednički parlamentarni odbor RH - EU novi je oblik suradnje između Hrvatskoga sabora i Europskog parlamenta, a utemeljen je odlukom Europskog parlamenta iz ožujka 2004. i odlukom Hrvatskoga sabora od 15. listopada 2004. Odbor ima 30 članova, 15 zastupnika iz Europskoga parlamenta i 15 iz Hrvatskoga sabora. Odbor se sastaje dva puta godišnje, a ovo je drugi njegov sastanak.

Usvojena Izjava i Preporuke drugog sastanka Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-RH
 

Europski parlament u Bruxellesu

(Bruxelles, 4.-5. listopada 2005.) - Zajednički parlamentarni odbor EU-RH održao je drugi sastanak u Bruxellesu 4. i 5. listopada. Sastankom su predsjedali supredsjedatelji Zajedničkog odbora Pal Schmitt i Gordan Jandroković, a na kraju sastanka usvojena je zajednička Izjava i Preporuke.



Sastanku su bili nazočni i glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji Vladimir Drobnjak, direktor Opće uprave za proširenje Europske komisije Fabrizio Barbaso i koordinator za Balkan pri britanskom Ministarstvu vanjskih poslova Angus Lapsley.

Dnevni je red obuhvatio niz tema: reformu pravosuđa i policije; suradnju s haškim sudom, s posebnim naglaskom na Vladin Akcijski plan; povratak izbjeglica i pitanje manjina, posebice srpske nacionalne manjine; privatizacijski proces u Hrvatskoj; regionalnu suradnju i pogranične aktivnosti.

Zajednički parlamentarni odbor usvojio je preporuke za pojedina područja. U području o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji stoji kako otvaranje pregovora 3. listopada 2005. predstavlja širi politički signal za Hrvatsku i cijelu regiju jugoistočne Europe. Zajednički odbor pozdravlja cjelokupni napor i postignuće institucija da približe Hrvatsku Europskoj uniji provođenjem političkih, socijalnih, ekonomskih i drugih reformi. Odbor je izrazio nadu da Hrvatska postane članicom EU što je prije moguće, te ohrabruje hrvatske napore u provođenju programa poput CARDS-a. Izražena je i zabrinutost zbog opadanja potpore hrvatskih građana pristupanju Europskoj uniji, te nada kako će potpora, nakon otvaranja pregovora, ponovo rasti.

U području političkih kriterija, kao prioritet je istaknuta reforma pravosuđa. Jačanje sudskog ustroja, poboljšan profesionalizam i nepristranost, te provođenje sudskih odluka bit će ključni u pripremanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, stoji u preporukama za područje pravosuđa. Puna suradnja s haškim sudom i dalje ostaje uvjet, a posebno je pozdravljen Vladin Akcijski plan. Istaknuta je i važnost povratka izbjeglica, kvaliteta života povratnika i bolja raspodjela financijskih izvora, te pitanje manjina. Nacionalne su manjine, stoji u preporukama, integralni dio hrvatskog društva i osiguran im je udio u izvršnim tijelima, državnoj i lokalnoj upravi, pravosuđu i policiji.

U području privatizacijskog procesa u Hrvatskoj Zajednički je odbor izrazio zadovoljstvo relativnom makroekonomskom stabilnošću, odličnim rezultatima u turizmu, a kao prioriteti su istaknuti smanjenje vanjskog duga i visoke nezaposlenosti, te ubrzanje privatizacijskog procesa.

U području regionalne suradnje i pograničnih aktivnosti naglašena je važnost regionalne suradnje i dobrih susjedskih odnosa kroz kompromis i dijalog, naročito oko otvorenih pitanja sa susjednim zemljama.


Europski parlament raspravlja o nizu pitanja tijekom dvodnevnog zasjedanja


 

Europski parlament u Bruxellesu

(Bruxelles, 12. i 13. listopada 2005.) - Na sjednici Europskog parlamenta, koja se 12. i 13. listopada održava u Bruxellesu, europski će parlamentarci raspravljati o nizu tema iz različitih područja: vanjske politike, financija, obrazovanja, kulture, vanjske i unutarnje trgovine, pravosuđa, regionalne politike.  



Sjednica će započeti raspravom o stanju u Iranu i Etiopiji, te širom raspravom o politici Europske unije prema Africi. Na dnevnom redu dvodnevne sjednice je i rasprava o potpori Europske unije proizvodnji šećera te trgovinski odnosi s Kinom.


U području obrazovanja prvi put će se raspravljati o europskoj suradnji u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja, a bit će predstavljeno i izvješće s preporukama Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta u tom području. Raspravljat će se i o važnosti obrazovanja u stvaranju konkurentnije Europe.


Najavljena je i rasprava o krivotvorenju eura, i to ne samo u dvanaest zemalja članica koje su usvojile euro kao službenu valutu, već i u ostalim državama Europske unije. Europski će parlament dati mišljenje o prijedlogu Vijeća Europske unije o mjerama suzbijanja krivotvorenja.


Na dnevnom su redu i prava žena, a Parlament će analizirati i kontrolu proračuna.






Croatia Summit 2005 - Iskazana puna potpora procesu proširenja EU

Croatia Summit 2005, Zagreb

(Zagreb, 14. listopada 2005.) Summit šefova država srednje Europe posvećen pitanjima europskih integracija, uključujući gospodarsko-socijalni aspekt tog procesa, danas je svečano otvoren u Zagrebu.

Početak plenarnog zasjedanja summita, kojim predsjeda hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, potvrdio je predanost zemalja članica Europske unije nastavku procesa proširenja na jugoistok Europe te želju i opredjeljenje zemalja kandidata i zemalja aspiranata za ulazak u Uniju.

U nastupima šefova država koji su se mogli čuti tijekom današnjeg prijepodneva iskazana je puna potpora procesu proširenja Europske unije. Svi predsjednici u svojim su govorima pozdravili i početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks prigodnim je govorom pozdravio sudionike summita. U svome je govoru predsjednik Sabora istaknuo značaj i aktualnost summita za budućnost Europske unije i sadašnje države članice, ali i za države u procesu priključenja Europskoj uniji. Predsjednik Sabora također je izvijestio o ulozi Hrvatskoga sabora u pristupnom procesu i istaknuo spremnost Hrvatskoga sabora da parlamentima država u regiji pomogne savjetima i prijenosom svojih iskustava i spoznaja iz svih faza priprema za priključenje Europskoj uniji.

Redoviti godišnji summit šefova država srednje Europe u Zagrebu je okupio petnaest predsjednika država, a nastavlja se i u subotu plenarnom sjednicom posvećenom gospodarsko-socijalnim aspektima proširenja Unije.


Započeo screening hrvatskog zakonodavstva o znanosti i istraživanju


(Bruxelles, 20. listopada 2005.) Danas u Bruxellesu započinje screening hrvatskog zakonodavstva o znanosti i istraživanju. Na prvom sastanku s hrvatskim pregovaračima predstavnici Europske komisije predstavit će devet tema iz tog poglavlja acquisa, a zatim će hrvatski pregovarači moći postavljati pitanja.

Na drugom sastanku, 15. studenoga, hrvatski pregovarači prezentirat će u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog, a predstavnici Europske komisije postavljat će pitanja. Znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura relativno su lakša poglavlja o kojima se pregovara tijekom pristupnih pregovora, a očekuje se da će pregovori o ta dva poglavlja biti završeni već na proljeće sljedeće godine. I šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert uvjeren je da će se vrlo brzo zaključiti pregovori o tim poglavljima jer se praktički nema što usklađivati.

Pravna stečevina Europske unije na području znanosti i istraživanja zbog svoje specifičnosti ne mora se prenositi u nacionalni pravni poredak. Sposobnost provedbe ne odnosi se toliko na primjenu zakonskih odredbi koliko na postojanje potrebnih preduvjeta za uspješno sudjelovanje u okvirnim programima koji su glavni instrumenti za financiranje istraživanja u Europskoj uniji.Istodobno s otvaranjem pojedinih poglavlja obavljat će se screening i ostalih, a screening cjelokupnog zakonodavstva trebao bi potrajati do rujna 2006. godine.


Europski parlament započeo novu sjednicu
Europski parlament u Strasbourgu

(Strasbourg, 24. listopada 2005.) Predstavljanjem izvještaja o realizaciji obrazovnih programa kao i programa za mlade i razvoj medija, u Strasbourgu je danas započela plenarna sjednica Europskog parlamenta koja će trajati do 27. listopada.
Nakon rasprave o problemima obrazovanja i predloženim povećanjima mjesečnih stipendija u sklopu obrazovnog programa „Erasmus“, zastupnici će tijekom prvog dana zasjedanja raspravljati i o zaštiti okoliša, odnosno o štetnosti ispušnih plinova motornih vozila i utjecaju efekta staklenika na razinu štetnih plinova u atmosferi.Zasjedanje drugog dana započinje obraćanjem predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa u sklopu rasprave o usklađenosti švedskog socijalnog modela s unutarnjim tržištem Europske unije. Europski će parlament raspravljati i o strategiji borbe protiv moguće pandemije ptičje gripe, a u poslijepodnevnom dijelu sjednice europski će zastupnici ocijeniti dosadašnji napredak Rumunjske i Bugarske na putu za punopravno članstvo u Uniji 1. siječnja 2007. godine. Za kraj drugog dana predviđena je rasprava o borbi protiv organiziranog kriminala u sklopu koje se predlaže jačanje uloge i ovlasti Europola.U srijedu će započeti prva uvodna rasprava o proračunu Europske unije za 2006. godinu na kojoj se očekuje prijedlog Odbora za proračun za povećanje sredstava za istraživačke i znanstvene programe kao i programe za mlade. Nakon rasprave o stanju u Afganistanu nakon parlamentarnih izbora održanih 18. listopada, zastupnicima će se obratiti britanski premijer Tony Blair što je njegov već drugi istup pred Europskim parlamentom nakon britanskog preuzimanja predsjedanja Unijom. Blair će izvijestiti europarlamentarce o pripremama za neformalni sastanak šefova država koji će se održati 27. listopada u Hampton Courtu, a na kojem će se razgovarati o jačanju sigurnosti građana Unije, o socijalnoj pravdi u mehanizmima tržišnog natjecanja, položaju Europske unije u svijetu te aktualnim izazovima globalizacije.Posljednjeg dana zasjedanja, u četvrtak 27., europski će pravobranitelj podnijeti Parlamentu godišnje izvješće, a sjednica bi trebala u poslijepodnevnim satima tradicionalno završiti raspravom o zaštiti ljudskih prava, ovaj put u Zapadnoj Sahari i Uzbekistanu.
Britansko predsjedništvo podržalo inicijativu Komisije za pojednostavljenje zakonodavstva Europske unije

(Bruxelles, 26. listopada 2005.) Britansko predsjedništvo Europske unije pozdravilo je inicijativu Europske komisije za pojednostavljenjem zakonodavstva Europske unije čime bi se ostvarile značajne financijske uštede u poslovnom sektoru.


Programom pojednostavljenja zakonodavstva koji će trajati do 2008. godine uklonila bi se trenutno postojeća nepotrebna zakonska i administrativna ograničenja, a zakonske odredbe postale bi jasnije i konzistentnije u potpunosti zadržavajući osnovnu svrhu propisa. Zakonodavna područja koja će biti zahvaćena prvom fazom ovog programa su zaštita od zagađenja, propisi o radu i osnivanju poslovnih subjekata, te propisi o deklariranju u prehrambenoj industriji, a Komisija je najavila i reviziju odredbi u područjima autoindustrije, graditeljstva i gospodarenja otpadom.

U drugoj fazi, nakon konzultacija sa svim zemljama članicama, njihovim gospodarstvenicima i građanima, Komisija će pokrenuti reviziju i pojednostavljenje zakonskih odredbi i u područjima poljoprivrede, okoliša, zdravstva, ribarstva, porezne politike, carina i radnog zakonodavstva. Izvješća i prijedlozi o provedbi programa pojednostavljenja zakonodavstva Unije postat će, kao jedan od prioriteta, sastavni dio godišnjih programa Europske komisije.

Ovakva inicijativa, stoji u izjavi Britanskog predsjedništva, samo je dokaz odlučnosti Komisije u najavljenom cilju modernizacije zakonodavstva Europske unije, a koja će nesumnjivo donijeti velike koristi njenom gospodarstvu.


Objavljen Vladin tematski web site o pregovorima o pristupanju Hrvatske EU

(Zagreb, 26. listopada 2005.) - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija objavilo je danas službeno internetsko sjedište (web site) o pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Cilj je novih internetskih stranica pojasniti građanima što su pregovori o pristupanju Europskoj uniji, kako teku, te tko su pregovarači koji će zastupati stavove i interese Republike Hrvatske. Slijedom toga, internetske stranice sadrže tri tematske cjeline: Pregovori o pristupanju, Struktura za pregovore i Nacionalni odbor za praćenje pregovora.

Rubrika Pregovori o pristupanju sadrži osnovne informacije - što su pregovori, tko su sudionici pregovora o pristupanju, tko zastupa pregovaračka stajališta Europske unije, a tko interese države kandidata. Rubrika ukratko predstavlja i vođenje pregovora u sklopu bilateralne međuvladine konferencije.

Rubrika Struktura za pregovore pruža uvid u sastav i djelokrug tijela koja čine strukturu za vođenje pregovora i sklapanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji: Državnog izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji; Koordinacije za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji; Pregovaračke skupine za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji; Radnih skupina za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora – pravne stečevine Europske unije; Ureda glavnog pregovarača i Tajništva Pregovaračke skupine.

Rubrika Nacionalni odbor za praćenje pregovora sadrži osnovne informacije o tom posebnom radnom tijelu Hrvatskoga sabora, kao što su uloga, način rada, te članovi Odbora.

Internetske stranice sadrže i shematski prikaz pregovora, odnosno tijek od otvaranja pregovora do stupanja u punopravno članstvo u Europskoj uniji, vijesti, te izbor iz medija. Stranice su dostupna i na engleskom jeziku.


Započeo neformalni sastanak šefova država i vlada Europske unije 

 
  (Hampton Court, 27. listopada 2005.) - Šefovi država i vlada Europske unije započeli su danas neformalni sastanak o budućnosti Europe. Na jednodnevnom će sastanku europski čelnici raspravljati o pitanju kako Europska unija može prekinuti trend slaboga gospodarskog rasta i zaostajanja uz istodobno zadržavanje visoke razine socijalne sigurnosti.
Dnevni red obuhvaća i teme: globalizacija i izazovi pred Europom, uloga Europske unije u svijetu – vanjska i sigurnosna politika, europska strategija za Afriku te negativne posljedice globalizacije koje
trenutno prijete Europi – terorizam, organizirani kriminal i ilegalne imigracije.

Okrugli stol pod predsjedanjem
Tonyja Blaira

Uz britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je domaćin sastanka, susretu će biti nazočni visoki predstavnik za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell. U radu će sudjelovati i premijeri Bugarske i Rumunjske, koje bi Europskoj uniji trebale pristupiti 2007. godine, a radnom će ručku biti nazočni i hrvatski premijer Ivo Sanader, te premijer Turske.
Tony Blair izrazio je nadu da će se na sastanku izbjeći detaljna rasprava o dugoročnom proračunu Europske unije za razdoblje 2007-2013, istaknuvši kako je cilj neformalnog susreta postizanje dogovora o smjeru kojim će Europska unija krenuti, te kako vjeruje da će se dogovor o financijskoj perspektivi uspjeti postići na summitu najavljenom za prosinac ove godine.
Europski parlament usuglasio prvi nacrt proračuna za sljedeću godinu
 
(Strasbourg, 28. listopada 2005.) - Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu od 24. do 27. listopada europski su se zastupnici usuglasili oko prvog nacrta proračuna Europske unije za 2006. godinu. U novom proračunu zastupnici su odlučili izdvojiti veća sredstva za istraživanje, obrazovanje i programe za mlade.

Uz nacrt proračuna, Europski je parlament raspravljao i prihvatio inicijativu o zakonskoj regulaciji emisije plinova klimatizacijskih uređaja iz motornih vozila i utjecaju efekta staklenika na razinu štetnih plinova u atmosferi. Prijedlog je uz manje izmjene upućen u drugo čitanje.

U prvom su čitanju prihvaćeni i prijedlozi direktiva o zaštiti od buke, o umjetnim dodacima hrani, te o ulaganjima u europsku prometnu infrastrukturu i energetiku.

Europski je parlament prihvatio Izvješće o borbi protiv organiziranoga kriminala, a na prijedlog Odbora za okoliš usvojena je Rezolucija o pandemiji ptičje gripe. Prihvaćeno je i Godišnje izvješće Europskog pravobranitelja za 2004. godinu.

Europski su parlamentarci prihvatili i prve nacrte programa za mlade „Youth in Action“ za razdoblje od 2007. do 2013. godine, te programa za razvoj kulture i kulturnih djelatnosti „Culture 2007“. Zajedno s amandmanima prihvaćen je i nacrt programa podrške audiovizualnom sektoru pod nazivom „Media 2007“.

Posljednjeg dana zasjedanja Europski je parlament već tradicionalno raspravljao o zaštiti ljudskih prava u svijetu i pritom usvojio dvije rezolucije - Rezoluciju o ljudskim pravima u Zapadnoj Sahari i Rezoluciju o ljudskim pravima u Uzbekistanu.

Vijeće EU ponovo o financijskoj perspektivi

(Bruxelles, 7. studenoga 2005.) - Ministri vanjskih poslova 25 zemalja članica EU okupili su se u ponedjeljak u Bruxellesu na redovitom mjesečnom sastanku na kojem je glavna tema Financijska perspektiva za razdoblje 2007.-2013., okvirni plan rashoda, koji je u ovom trenutku najvažnije pitanje u EU.

Zbog nemogućnosti dogovora o financijskoj perspektivi u lipnju je propao summit EU pod luksemburškim predsjedništvom. Britansko je predsjedništvo nakon četiri mjeseca šutnje o toj temi pripremilo svoj prvi prijedlog s okvirnim odrednicama, ali bez konkretnih brojki.

Britanski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU Jack Straw izjavio je pri dolasku na ministarski sastanak da će njegova zemlja "poduzeti sve kako bi se dogovor o financijskoj perspektivi postigao do kraja ove godine". Dodao je kako je riječ o "teškoj zadaći" i stoga "se ne može reći hoćemo li uspjeti postići dogovor do sredine prosinca". Jedan od glavnih razloga neuspjeha lipanjskog summita jest nespremnost Londona da se odrekne rabata, posebnog aranžmana prema kojem Britanija dobiva natrag dio svojih uplata u europski proračun. Britanija je tvrdila da se u rabat ne može dirati sve dok subvencioniranje poljoprivrede ostaje netaknuto. Straw je u ponedjeljak ponovio da je Britanija "spremna razgovarati o rabatu, ali samo u kontekstu šire reforme rashoda europskog proračuna, posebice smanjenja troškova za poljoprivredu". S druge strane, Francuska, koja ima najviše koristi od Zajedničke poljoprivredne politike, ne želi otvaranje rasprave o tome.

Britansko predsjedništvo očekuje da će sadašnji prijedlog proračuna dobiti potporu ostalih zemalja članica te najavljuje da će na temelju toga pripremiti konkretne prijedloge za sljedeći sastanak ministara vanjskih poslova 21. studenoga.

Osim financijske perspektive, ministri će se također baviti i ptičjom gripom, pregovorima u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), stanjem u Bjelorusiji, Iranu, Iraku i Siriji te mirovnom procesu na Bliskom istoku. Ministri bi također trebali odobriti početak pregovora s Bosnom i Hercegovinom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, te raspravljati o budućem statusu Kosova.

Europska komisija objavila pozitivno izvješće o napretku Hrvatske

(Bruxelles, 9. studenoga 2005.) Europska je komisija danas u Bruxellesu objavila prvo Izvješće o napretku Hrvatske kao zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
U pozitivno intoniranom Izvješću istaknuto je kako Hrvatska ispunjava političke kriterije posebice u području provedbe reforme pravosuđa, poboljšanja statusa nacionalnih manjina, povratka izbjeglica i regionalnoj suradnji. No, isto tako u izvješću se skreće pozornost i na aktualne probleme poput sporije provedbe Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, te važnosti intenziviranja aktivnosti na području borbe protiv korupcije.U ocjeni gospodarskog sektora Hrvatsko je tržište ocijenjeno funkcionalnim i spremnim za pritisak konkurentnosti europskog tržišta, ali pod uvjetom nastavka reformskih tržišnih programa. U Izvješću se ističe niska inflacija i stabilna valuta kao posljedica makroekonomske politike usmjerene na očuvanje gospodarske stabilnosti. Hrvatskoj se sugerira da dodatno pojednostavi administrativne uvjete u privatnom sektoru za osnivanje tvrtki, te da ubrza proces privatizacije preostalih državnih poduzeća.

Velik napredak Hrvatske istaknut je u području slobodnog kretanja robe, informatizaciji društva, obrazovanju i kulturi, kao i vanjskoj politici, sigurnosti i obrani. Izvješćem se naglašava važnost jačanja administrativnih i pravosudnih struktura radi efikasnije provedbe europskih zakona i standarda, a posebno se sugerira jačanje aktivnosti na području zaštite okoliša.

U zaključku Izvješća objavljen je podatak kako je Europska komisija za proces pridruživanja Europskoj uniji u 2005. godini Hrvatskoj osigurala 105 milijuna eura, dok je za sljedeću godinu Hrvatskoj namijenjeno 140 milijuna eura.



Europski parlament započeo plenarnu sjednicu

(Strasbourg, 14. studenoga 2005.) Europski je parlament danas u Strasbourgu započeo plenarnu sjednicu koja će trajati do 17. studenoga.

Među prvim točkama dnevnog reda zastupnici će raspravljati o Godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda za 2004. godinu, a nakon toga i o Programu zakonodavnih aktivnosti Europske komisije za 2006. godinu. Komisija će europarlamentarcima predstaviti i „Proširenje 2“ - izvješće o trenutnom statusu zemalja koje su izrazile želju za članstvom u Europskoj uniji.


Nakon rasprave o klimatskim promjenama koja se očekuje u srijedu, zastupnici će imati priliku raspravljati i o zaključcima neslužbenog summita Europske unije održanog u Hampton Courtu krajem listopada, a koje će predstaviti predsjedavajući Vijeća ministara Jack Straw. Britanski ministar vanjskih poslova sudjelovat će u ime Vijeća u raspravi o proteklim izborima i ustavnom referendumu u Iraku, te o obrambenoj politici Europske unije.

S velikom se pozornošću tijekom ove sjednice očekuje rasprava o tzv. REACH paketu, odnosno o nizu zakona o kemikalijama, a maratonsko se glasovanje o tim zakonima najavljuje za četvrtak. Nakon glasovanja, posljednjeg će dana zastupnici raspravljati o europskoj razvojnoj politici posebice glede Afrike, ali i o stanju zaštite ljudskih prava u svijetu.


U Strasbourgu obilježena 50. obljetnica europske zastave 
 
(Strasbourg, 16. studenoga 2005.) – Svečanošću održanom jučer u sjedištu Vijeća Europe u Strasbourgu, europski su čelnici obilježili 50. obljetnicu zastave Europske unije.

Svečanosti su nazočili visoki predstavnici europskih institucija. Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borell u svom je govoru istaknuo kako plava zastava sa 12 zlatnih zvjezdica simbolizira identitet, te dodao kako je mladež Strasbourga, koja je sudjelovala u svečanosti, garancija za budućnost Europe.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izrazio je ponos koji osjeća kada vidi europsku zastavu na paketu humanitarne pomoći, reklamnim panoima novih projekata ili na kovanici eura. Istaknuo je kako europska zastava, kao simbol harmonije među građanima Europe, nije njihovo vlasništvo, već je čuvaju za generacije koje dolaze.

Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe René van der Linden u svom je govoru istaknuo kako je zastava simbol otvorene zajednice udružene u poštivanju fundamentalnih vrijednosti – demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, te kako zastava nije samo simbol Vijeća Europe, već svih institucija koje poštuju te vrijednosti.

Na ceremoniji je predstavljena i zastava Europske unije golemih dimenzija – 46 x 25 metra – simbol 46 zemalja članica Vijeća Europe i 25 zemalja članica Europske unije, uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda.

Na zastavi Europske unije na plavoj se površini nalazi dvanaest zlatnih zvjezdica koje  predstavljaju uniju europskih naroda. Broj je zvjezdica od nastanka zastave stalan te simbolizira savršenstvo i jedinstvo, a ne broj država članica. Zastava je nastala 1955. godine i prvotno je bila zastava Vijeća Europe. Službeno su je usvojile institucije Zajednice 1986. godine i ona se otada koristi kao jedan od temeljnih simbola Europske zajednice, tj. Europske unije.



Ministri vanjskih poslova EU o dugoročnom proračunu i sigurnosnoj politici 


(Bruxelles, 21. studenoga 2005.) - Ministri vanjskih poslova Europske unije okupili su se danas na redovitom mjesečnom sastanku u Bruxellesu.


Dnevni je red obuhvatio niz tema. U sklopu priprema za summit Europske unije 15. i 16. prosinca 2005. u Bruxellesu, šefovi diplomacija Europske unije raspravljat će o budućoj financijskoj perspektivi za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Od vanjskopolitičkih tema na dnevnom je redu rasprava o Bliskom istoku – Iraku i Iranu.


Kako je jedna od glavnih tema sastanka i europska sigurnosna i obrambena politika, ministrima vanjskih poslova pridružit će se i ministri obrane zemalja članica.


Predviđen je i sastanak Trojke (predstavnik trenutne zemlje predsjedateljice EU, predstavnik sljedeće predsjedateljice i predstavnik Europske komisije) s ministrima obrane Hrvatske, Turske, Norveške i Islanda – zemalja kandidata, te europskih zemalja koje su članice NATO-a, ali nisu članice Europske unije.


Eurostatov novi statistički godišnjak o pokazateljima standarda u Uniji i zemljama kandidatima
 
(Bruxelles, 25. studenoga 2005.) Ured za statistiku Europske unije - Eurostat objavio je jučer novi, deseti po redu, statistički godišnjak s najznačajnijim statističkim podacima o Europskoj uniji i zemljama kandidatima.

Za razliku od drugih statističkih godišnjaka, Eurostatov ne predstavlja samo kompilaciju statističkih tablica, već pruža uvid u statističke projekcije i pokazatelje razvoja europskog društva u proteklih deset godina u svim njegovim segmentima. U izvješću su istaknuti i statistički trendovi u svim područjima društva Europske unije, svake pojedine zemlje članice, te zemalja kandidata, a radi preglednije usporedbe, godišnjak nudi i najvažnije statističke podatke o SAD-u i Japanu.

Sam godišnjak podijeljen je radi preglednosti na sedam tematskih poglavlja kao što su „Ljudi u Europi“, „Znanost i tehnologija“, „Okoliš“, a uz predstavljanje vlastitih usluga, Eurostat nudi analizu položaja Europske unije u svijetu te važnosti informacijskog društva.

U obilju statističkih podataka moguće je pronaći  i informacije poput porasta proizvodnje u drvnoj industriji Europske unije od 30% u posljednjih 12 godina, te kako u tome prednjači Švedska koja proizvede čak 60 tisuća kubičnih metara drva više od primjerice Velike Britanije. U Britaniji pak jedan učitelj u osnovnoj školi predaje razredu od 20 učenika, što je dvostruko više učenika od jednog osnovnoškolskog razreda u Mađarskoj ili Italiji.

Prema usporednim podacima o potrošnji kućanstava, vidljivo je kako Grci i Talijani najviše sredstava iz kućnog proračuna izdvajaju za odjeću i obuću. Šveđani najviše odvajaju za režije i stanarinu, a Litvanci za hranu i piće. Građani Luxembourga primjerice, uvjerljivo su najskromniji europski potrošači glede izdvajanja za hranu i piće, te odjeću i obuću.



Dodijeljene nagrade za najbolje e-government usluge u Europskoj uniji



 
(Manchester, 25. studenoga 2005.) U sklopu paneuropske ministarske konferencije održane u petak u Manchesteru pod nazivom “Transformiranje javnih usluga u Europi” dodijeljene su nagrade za najefikasnije i najinovativnije usluge u području digitalne javne uprave u Europskoj uniji.

U području najvećeg doprinosa razvoju e-governmenta nagradu je dobila tvrtka KSI ZUS iz Poljske za digitalizaciju više od 90 posto podataka vezanih za mirovinsku reformu koja se trenutno provodi u toj zemlji.


Za najefikasniji sustav namijenjen gospodarstvu i građanima nagradu je dobio projekt digitaliziranih zemljišnih knjiga u Nizozemskoj, "Kadaster online". Irski digitalni sustav porezne službe, "Revenue online", dobio je nagradu za usluge s najvećim i najkonkretnijim učinkom za građane.


U kategoriji najbolje implementacije e-governmenta nagradu je osvojila Kraljevina Danska za sustav dostave računa elektroničkim putem koji se koristi na lokalnoj i nacionalnoj razini. Zahvaljujući tom sustavu danski gospodarstvenici uštede godišnje 50 milijuna eura, a građani kao porezni obveznici čak i do 150 milijuna eura godišnje.


Nagrade pobjednicima predala je članica Europske komisije zadužena za informacijsko društvo i medije Viviane Reding pohvalivši pritom Dansku kao najbolji primjer i poticaj svim vladama Europe za slične poduhvate. Primjenom ovakvog sustava u cijeloj Europi, Europska bi unija godišnje uštedjela 15 milijardi eura, napomenula je Viviane Reding dodavši kako će upravo na temelju te činjenice Europskoj komisiji uskoro predložiti Akcijski plan za e-government u 2006. godini.


Velik i ubrzan razvoj e-government usluga u javnim upravama zemalja Europske unije potvrđuju i najnovija istraživanja Ureda za statistiku Europske unije - Eurostata prema kojima više od polovice gospodarstvenika Unije koristi Internet za komunikaciju s javnom upravom. U Finskoj i Švedskoj njih se čak 94 posto odlučuje za elektroničku komunikaciju umjesto čekanja u redu državnih ureda. No, statistička istraživanja istovremeno pokazuju kako velika većina korisnika e-government usluga ima visoko obrazovanje te ima između 24 i 35 godina života.


Uvažavajući te činjenice ministri zemalja Europske unije zaduženi za e-government već su usvojili deklaraciju kojom, osim implementacije pozitivnih primjera iz Danske i drugih zemalja, žele izbrisati dobne granice između korisnika digitalnih usluga javne uprave. Nitko ne smije biti izostavljen iz napretka, slogan je i prioritet buduće dugoročne e-government politike, stoji u tekstu Ministarske deklaracije.





U Zagrebu započeo seminar Europske komisije o pristupnim pregovorima 
 
(Zagreb, 1. prosinca 2005.) – Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj održat će u Zagrebu dva seminara o različitim aspektima pristupnih pregovora. Prvi seminar započeo je danas.

Današnji seminar namijenjen je hrvatskim pregovaračima i institucijama državne uprave koje uključuju nadležna ministarstva, agencije i ostala radna tijela koja imaju određenu ulogu u usvajanju i provedbi pravne stečevine Europske unije, predstavnike lokalnih zajednica i stručnu službu Hrvatskog sabora.

Drugi seminar, koji će se održati sutra, namijenjen je predstavnicima civilnog društva u širem smislu - nevladinim organizacijama, medijima, socijalnim partnerima.

Oba seminara obuhvaćaju niz tema: principi i procedura pregovaračkog procesa, uloga različitih aktera u pregovorima, posao koji treba obaviti zemlja kandidat, dijalog sa civilnim društvom.

Sudionicima će teme izlagati dužnosnici Europske komisije s relevantnim iskustvom i govornici iz jedne od novih država članica Europske unije, a na kraju cjelodnevnog seminara očekuje se donošenje zajedničkih zaključaka.

Novi Nadzorni odbor europskog Odjela za borbu protiv pronevjere započeo trogodišnji mandat

(Bruxelles, 1. prosinca 2005.) Novi Nadzorni odbor Odjela Europske komisije za borbu protiv pronevjere (European Anti-Fraud Office, OLAF) jučer je započeo svoj trogodišnji mandat. Glavna zadaća novoizabranog odbora bit će nadziranje provedbe uvođenja istražnih ovlasti Odjela za pronevjeru čime bi se ojačala njegova uloga u borbi protiv pronevjere u Europskoj uniji.

Odbor je sastavljen od pet istaknutih javnih dužnosnika koji radi objektivnosti i neovisnosti od utjecaja ne obavljaju nikakve dužnosti u europskim institucijama. Za članove odbora su tako, uz suglasnost Europskog parlamenta, Vijeća ministara i Europske komisije, imenovani: povjerenik za kazneno pravo u Ministarstvu pravosuđa Mađarske Kalman Gyorgyi, javni tužitelj Vrhovnog suda Španjolske Luis Lopez-Sanz Aranguez, direktor Nadzornog odbora javnog knjigovodstva Švedske Peter Stromberg, predsjednica Odbora za kontrolu proračuna Europskog parlamenta u svojstvu vanjskog člana iz njemačke Europske pučke stranke Diemut R. Theato, te predsjednica Savjetodavnog odbora za borbu protiv pronevjere Engleske i Walesa, Rosalind Wright.

Odjel Europske unije za borbu protiv pronevjere, osim provođenja samostalnih i neovisnih unutarnjih i vanjskih istraga, koordinira suradnju između nadležnih institucija zemalja članica, te im pruža potrebnu tehničku i drugu podršku u njihovim aktivnostima na tom području. Isto tako, OLAF sudjeluje u izradi Strategije Europske unije za borbu protiv pronevjere, te svojim prijedlozima neprekidno radi na jačanju zakonskog okvira za njenu provedbu.

Novoizabrani Nadzorni odbor Odjela 14. prosinca susrest će se s potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za borbu protiv pronevjere Siimom Kallasom, a primit će ih i direktor OLAFA Franz-Hermann Bruner kojem će Nadzorni odbor u iduće tri godine dostavljati svoja izvješća, prijedloge i mišljenja o radu Odjela za borbu protiv pronevjere.


Održava se posljednja sjednica Vijeća ministara okoliša EU pod britanskim predsjedanjem

Zgrada Vijeća u Bruxellesu

(Bruxelles, 2. prosinca 2005.) Vijeće ministara okoliša Europske unije danas će u Bruxellesu održati posljednju sjednicu pod britanskim predsjedanjem Unijom koje završava 31. prosinca.
Na sjednici se očekuje dogovor oko novog programa za financiranje projekata zaštite okoliša „LIFE+“ kojim bi se umjesto dosadašnjih programa koristili strukturni fondovi i već postojeći Program za konkurentnost i inovaciju - CIP. Osim dogovora oko udjela Komisije i zemalja članica u sredstvima „LIFE+“, ministri će raspravljati o prenošenju odgovornosti za provedbu godišnjih projekata zaštite okoliša na nacionalne agencije zemalja članica.

Vijeće će raspravljati i o Strategiji o kvaliteti zraka koju je predložila Europska komisija, a koja uključuje mjere za osiguranje čistog zraka za cijelu Europu do 2020. godine. U sklopu teme razgovarat će se o utjecaju zračnog prometa na kvalitetu zraka i na klimatske promjene. Od Vijeća se očekuje i očitovanje o daljnjim mjerama glede razvoja politike o genetski modificiranim organizmima kao i o posljednjem Izvješću Europske agencije za zaštitu okoliša o stanju europskog okoliša. Ta će stajališta biti iznesena na 14. sjednici Komisije Ujedinjenih naroda za održivi razvoj koja će se održati u svibnju sljedeće godine u New Yorku.

Ministri okoliša na svojoj će posljednjoj ovogodišnjoj sjednici usuglasiti stajalište Europske unije i o korištenju kemikalija koje će biti predstavljeno na Međunarodnoj konferenciji o upravljanju kemikalijama čije se održavanje očekuje u veljači sljedeće godine u Dubaiju.

Sjednici će u ime Europske komisije kao predlagatelja akata nazočiti član Komisije zadužen za okoliš Stavros Dimas.






Od danas u internetskom prometu europska domena - ".eu" 
 
(Bruxelles, 7. prosinca 2005.) Kao što je prošlog tjedna Europska komisija i najavila, od danas je dostupna nova, vršna internetska domena – „.eu“ namijenjena gospodarstvenicima, javnim institucijama i građanima Europske unije za njihove internetske stranice i adrese elektroničke pošte.

Nova internetska domena „.eu“ neće zamijeniti dosadašnje nacionalne domene poput .“fr“ za Francusku ili .“uk“ za Veliku Britaniju, nego će se moći koristiti kao generička vršna domena (npr. sabor.eu) i kao vršna domena s nacionalnim kodom (npr. sabor.hr.eu).

Očekujem da će europska vršna domena postati važna kao što je to npr. „.com“ domena, istaknula je prilikom predstavljanja nove domene, članica Europske komisije za informacijsko društvo i medije Viviane Reding. Reding je istaknula da će europsko internetsko zakonodavstvo poticati uporabu nove domene u internetskom prometu institucija i građana, te u gospodarstvu istodobno je štiteći od tzv. cybersquottinga (zloporaba u kojoj kupac domene registrira domenu čiji je naziv već zaštićeno industrijsko ili zemljopisno obilježje, a zatim tu domenu prodaje po nerealnoj cijeni vlasniku istoznačnoga zaštićenog obilježja).

Iz toga je razloga sljedećih mjesec dana razdoblje predviđeno za registraciju vlasnika domena s pravom prioriteta, a to su tijela javne vlasti i vlasnici zaštićenih obilježja (trade mark), a u periodu od sljedeća četiri mjeseca, do travnja 2006. godine, za korištenje „.eu“ domene moći će se registrirati ostale javne institucije i poslovni korisnici općenito, a nakon toga i svi zainteresirani građani s prebivalištem u Europskoj uniji. Registraciju će provoditi privatna, neprofitna organizacija EURid koju je odabrala Europska komisija na temelju javnog natječaja.

Pokretanjem nove europske internetske domene, Europska komisija nastoji ispuniti ciljeve istaknute u Lisabonskoj strategiji iz 2000. godine o stvaranju i razvoju europskog informacijskog društva i njegovog identiteta u internetskom prometu.


Europa obilježava tjedan mladih 

(Bruxelles, 5.-11. prosinca 2005.) - U Europskoj uniji u tijeku je obilježavanje Europskog tjedna mladih 2005. koji se od 5. do 11. prosinca održava u organizaciji Europske komisije.

Cilj je brojnih događanja predstaviti programe Europske unije za mlade – Europski program za mlade (European Youth Programme) i Europske politike za mlade (European Youth Policies), budući da su mladi vodeća snaga Europe i da se trebaju uključiti u stvaranje europske budućnosti, stoji u službenom priopćenju Europske komisije.


Tijekom Europskog tjedna mladih Europska unija uključuje u rad konferencije u Bruxellesu dvjesto mladih iz svih krajeva Europe gdje se raspravljaju tri ključna pitanja: uključivanje mladih u europski projekt, borba protiv nezaposlenosti i društvenog isključivanja i promicanje aktivnog sudjelovanja.

Uz konferenciju u Bruxellesu, nacionalne YOUTH agencije organiziraju različita događanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – koncerte, kampanje, radionice i rasprave. Na taj način svaka zemlja omogućava mladima da se njihov glas bolje čuje.

U sklopu tjedna mladih održana je i svečanost dodjele nagrada za najbolje projekte koje je omogućio Europski program za mlade. Na dodjeli nagrada najboljim projektima, kao i u radu konferencije čiji bi zaključci trebali poslužiti u oblikovanju europskih politika za mlade, sudjelovao je i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i europski povjerenik za obrazovanje, usavršavanje, kulturu i višejezičnost Jan Figel.


Skupština Zapadnoeuropske unije predložila jaču političku suradnju Europske unije i NATO-a


(Pariz, 8. prosinca 2005.) Skupština Zapadnoeuropske unije predložila je, na temelju izvješća Odbora za obranu, jaču i konkretniju političku suradnju između Europske unije i NATO-a. Na taj bi se način njihova suradnja proširila izvan okvira utvrđenih sporazumom iz 2003. godine o suradnji i načinu korištenja sredstava NATO-a od strane Europske unije.



Predstavljajući izvješće u ime Odbora za obranu, francuski je izaslanik Jean-Pierre Kucheida istaknuo kako je Europska unija dugoročni politički projekt koji uključuje uspostavljanje zajedničke obrambene politike. Uskom suradnjom s NATO-om, dodao je Kucehida, osiguravamo kvalitetan dodatak postojećoj Europskoj sigurnosnoj strategiji, a pozitivni rezultati suradnje bili su vidljivi u zajedničkoj misiji u Sudanu. Financijska, humanitarna i socijalna sredstva Unije uz vojna sredstva NATO-a dovela su vrlo brzo do stabilizacije stanja u toj zemlji, kazao je francuski izaslanik.

Izaslanici Skupštine Europske unije složili su se kako proširenje suradnje Unije s NATO-om istovremeno proširuje okvir za dijalog između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država na području sigurnosti i obrane, odnosno ispunjavanja zajedničkih međunarodnih ugovora.

Započela posljednja ovogodišnja sjednica Europskog parlamenta 
 
(Strasbourg, 12. prosinca 2005.) U Strasbourgu je danas započela posljednja plenarna sjednica Europskog parlamenta u ovoj godini, koja će trajati do četvrtka 15. prosinca kada je zakazan i posljednji Europski summit pod britanskim predsjedanjem Europskom unijom.

Prvi dan parlamentarnog zasjedanja predviđen je samo za raspravu o štetnosti baterija, no već drugog dana očekuju se rasprave o dvije politički vrlo osjetljive teme. Dan će započeti raspravom o proširenju ovlasti državnih institucija u borbi protiv terorizma kako bi se mogli legalno pratiti telefonski razgovori i SMS poruke, te dobivati ispisi o internetskoj komunikaciji osumnjičenih osoba. Istoga dana zastupnici će raspravljati o proračunu Europske unije za 2006. godinu, koji u drugom čitanju iznosi 112 milijardi eura. Posljednja točka drugog dana bit će prijedlog Europske komisije o poboljšanju komunikacije s građanima Europske unije u sklopu provedbe Informacijske strategije.

U srijedu će zastupnici raspravljati o ribarskoj politici, odnosno o izvješću o financiranju provedbe ribarske politike, te o ulozi žena u ribarstvu Unije.  Raspravljat će se i o predstojećem Europskom summitu, te britanskom prijedlogu o financijskoj perspektivi Europske unije za razdoblje od 2007. god 2013. godine.

Nakon toga se očekuje rasprava kojom će zastupnici utvrditi stajalište Europske unije oko navodnog sudjelovanje nekih europskih država u prijevozu zatvorenika koje je CIA nelegalno lišila slobode. Usvajanje te rezolucije očekuje se u četvrtak, kada će se glasovati i o svim raspravljenim točkama.

Austrija objavila službene internetske stranice predsjedanja Europskom unijom

(Beč, 14. prosinca 2005.) U pripremama za preuzimanje predsjedanja Europskom unijom koje započinje 1. siječnja 2006. godine, Austrija je već otvorila službene internetske stranice na kojima će biti dostupne sve relevantne informacije o njenim, ali i ukupnim aktivnostima u Europskoj uniji za vrijeme austrijskog šestomjesečnog mandata. Službene stranice dostupne su na nekoliko adresa: http://www.eu2006.at/, http://www.ue2006.at/ i na http://www.eu2006.gv.at/.

Tijekom predsjedanja Austrije Europskom unijom stručni tim austrijskog Ministarstva vanjskih poslova službenu će stranicu svakodnevno ažurirati pružajući korisnicima informacije o aktivnostima predsjedništva, provedbi različitih programa, rasporedima i satnicama sjednica i sastanaka institucija Europske unije. Istovremeno, zainteresirani će moći saznati nešto više o povijesti Europske unije i njenom ustroju, kao i o Austriji kao predsjedateljici. Dostupne će biti i foto-galerije, izravno praćenje događanja preko Interneta, periodične publikacije i slično.

Trenutno je na internetskim stranicama objavljen samo dio predviđenog sadržaja. Uz uvjete korištenja i najavu aktivnosti, novinari već sada mogu zatražiti akreditacije, te rezervirati smještaj za već najavljene aktivnosti predsjedništva. Stranice su dostupne na tri jezika: engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, a dnevno ažurno objavljivanje cijelog predviđenog sadržaja započet će od 1. siječnja 2006.

Započeo posljednji Europski summit pod britanskim predsjedanjem
 


(Bruxelles, 15. prosinca 2005.) Šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije okupit će se danas na posljednjem ovogodišnjem Europskom summitu koji će se održati 15. i 16. prosinca u zgradi "Justus Lipsius" u Bruxellesu. Ova će sjednica Europskog vijeća biti ujedno i posljednja sjednica pod britanskim predsjedanjem Unijom, a koju će 1. siječnja 2006. godine zamijeniti Austrija.



Glavna tema sjednice Europskog vijeća, kojom će predsjedati britanski premijer Tony Blair, bit će revidirani britanski prijedlog proračuna Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Za razliku od prvotnog prijedloga predstavljenog početkom prosinca, novi prijedlog predviđa povećanje dodatnih sredstava za regionalnu pomoć deset novih članica, a ukupni proračun bi iznosio 849,3 milijarde eura.


Prema prvim izjavama europskih diplomata uoči summita, ni ovaj prijedlog proračuna neće biti podržan, a to bi, smatraju analitičari, moglo dovesti do još jedne krize Europske unije. Konačnu odluku o proračunu bi tako mogla donijeti Austrija nakon preuzimanja predsjedanja Unijom, a ako ni tada ne bude postignut dogovor, razmotrit će se prijedlog o godišnjem umjesto o višegodišnjem proračunu Europske unije.


Uz proračun, na summitu će se raspravljati o politici Europske unije prema Africi, o globalnom pristupu migracijama, borbi protiv terorizma, održivom razvoju, klimatskim promjenama i vanjskoj politici Europske unije. Summitu će, uz šefove država i vlada, biti nazočni i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana.




Na summitu Europske unije još nema dogovora oko proračuna



 

Summit EU 2006: Benita Ferrero-Waldner i José Manuel Barroso


(Bruxelles, 16. prosinca 2005.) Iako je najavljeno javno predstavljanje novog, izmijenjenog prijedloga proračuna Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine, britanski premijer Tony Blair i dalje na pojedinačnim bilateralnim sastancima pokušava uvjeriti šefove država i vlada 25 zemalja članica Unije da prihvate britanski prijedlog.



Tijekom drugog dana summita Europske unije Blair se u prijepodnevnim satima već sastao s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, španjolskim premijerom Joseom Luisom Zapaterom, austrijskim kancelarom Wolgangom Schuesselom i mađarskim  premijerom Ferencom Gyurcsanyjem, a nakon radnog ručka konzultacije će se nastaviti.


Glavni kamen spoticanja oko novog prijedlog proračuna je britanski rabat, koji je 1984. osigurala britanska premijerka Margaret Thatcher. Velika Britanija bila je tada među najsiromašnijim članicama i dobivala je vrlo malo poljoprivrednih subvencija. Situacija se otada promijenila. Velika Britanija sada je među najbogatijim zemljama članicama, a udio poljoprivrednih subvencija u europskom proračunu se smanjio. No, London se rabata ne želi odreći.  Britanski rabat, koji plaćaju države članice, prošle je godine, primjerice, iznosio oko 5 milijardi eura i raste kako raste europsko gospodarstvo.  U revidiranom prijedlogu od srijede, Blair je pristao na mali ustupak: rabat bi i dalje nastavio rasti, no Britanci bi od 2007. do 2013. dobili ipak 8 milijardi eura manje.


Drugo osjetljivo pitanje je revizija europskog proračuna 2008. ili 2009. godine. Velika se Britanija nada da bi tada mogla smanjiti troškove za poljoprivredu, no Francuska se tome oštro protivi. Proračun za poljoprivredu dogovoren je, naime, 2002. i vrijedi za razdoblje do 2013. godine, a Francuska, koja od poljoprivrednih subvencija ima najviše koristi, ne želi ga mijenjati prije isteka tog roka.


"Danas je dan D", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, pozvavši europske čelnike da se odgovorno postave prema tom izazovu jer u slučaju neuspjeha današnjeg summita, Europska unija ostala bi bez dugoročnog proračunskog okvira za iduće sedmogodišnje razdoblje i pregovore oko proračuna morala bi voditi svake godine. Time bi neuspjeh pregovora, a time i ovog summita bio novi udarac za Europsku uniju nakon neuspjeha referenduma o europskom ustavu ovoga ljeta u Francuskoj i Nizozemskoj.


Dogovoren proračun Europske unije za razdoblje 2007-2013.



 
(Bruxelles, 17. prosinca 2005.) Nakon teških i dugotrajnih pregovora tijekom summita Europske unije održanog od 15. do 17. prosinca 2005., europski su šefovi država i vlada uspjeli posljednjeg dana summita postići dogovor o proračunu za financiranje Europske unije od 2007. do 2013. godine.
Novi proračun će iznositi 1,045 posto BDP-a Europske unije s pridruženim članicama Bugarskom i Rumunjskom, a što iznosi 862,3 milijarde eura ili 13 milijardi eura više od prvotnog prijedloga britanskog predsjedništva. Dogovor je postignut i glede smanjenja britanskog rabata, kao povlastice stečene još 1984. godine za 10,5 milijardi eura u sedmogodišnjem razdoblju. Korist viška sredstava najviše će osjetiti nove članice.



U sklopu prihvaćene dugoročne financijske perspektive, Europsko je vijeće zadužilo Europsku komisiju da obavi reviziju svih europskih prihoda i rashoda uključujući i zajedničku poljoprivrednu politiku koja čini oko 40 posto proračuna Unije, te o tome podnese izvješće krajem 2008. godine. Upravo je pitanje reforme poljoprivredne politike bilo jedno od najspornijih pitanja oko dogovaranja proračuna Unije.


Čestitajući Velikoj Britaniji na vrlo uspješnom predsjedništvu Europskom unijom, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je dogovor ocijenio važnim signalom za Europu, izrazivši pritom veliko zadovoljstvo što je Unija izbjegla financijsku paralizu.


„Ovo je dogovor koji omogućuje Europi da krene naprijed i kojim se dokazuje njena solidarnost“, na kraju je zadovoljno izjavio britanski premijer Tony Blair dodavši kako novi proračun predstavlja ulaganje koje će koristiti svima.




Austrija i Finska predstavile prioritete svog predsjedanja Europskom unijom



(Bruxelles, 19. prosinca 2005.) Na zajedničkoj konferenciji za medije održanoj u zgradi Europskog vijeće u Bruxellesu, Austrija i Finska predstavile su prioritete svog predsjedanja Europskom unijom tijekom 2006. godine.

Ciljeve austrijskog predsjedništva, koje započinje 1. siječnja 2006. godine, predstavila je ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik najavivši pojačani monitoring kandidata Bugarske i Rumunjske za članstvo u Europskoj uniji, te ubrzavanje procesa pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom.


Austrija će također, dodala je Plassnik, otvoriti široku javnu raspravu o budućnosti Europske unije i ponovnom pokretanju zaustavljenog procesa ratifikacije europskog Ustava. „Naša polazna točka nije laka. Moramo vidjeti što želimo i kako želimo živjeti u Europi“, rekla je austrijska ministrica dodavši kako Austrija nema čarobni štapić za europske probleme, te kako će u većini sektora važnih za svakodnevni život građana surađivati s Finskom kao sljedećom predsjedateljicom Unije.


Finska, koja preuzima predsjedništvo u drugoj polovici godine, usredotočit će se na pitanja pravosuđa, na suzbijanje ilegalnih migracija i upravljanje migracijskim tijekovima. Državni tajnik za europska pitanja finske Vlade Antti Peltomaki najavio je kako će Finska zadržati prioritete austrijskog predsjedanja na područjima unutarnjeg tržišta, održivog razvoja, gospodarstva i zaštite okoliša.


Eurobarometar: Građani Europe su za polaganiju izgradnju Unije i za što skoriji ustavni ugovor


(Bruxelles, 21. prosinca 2005.) - U jučerašnjem priopćenju Europske komisije objavljeni su rezultati jesenskog istraživanja Eurobarometra u kojem je sadržan prvi ovogodišnji prikaz mnijenja građana Europske unije o Uniji i njezinim institucijama.

Istraživanje je provedeno u listopadu i studenom, a obuhvatilo je tridesetak tisuća ispitanika - građana EU 25-orice. Rezultati ovoga ispitivanja javnog mnijenja pokazuju utjecaj dva prijelomna događaja u Uniji ove godine: odbijanja ratifikacije ustavnog ugovora na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, kao i teških pregovora oko petogodišnjeg proračuna.


Tri su glavna pokazatelja oblikovala opći stav građana prema Europskoj uniji i sva su tri u percepciji građana Unije lagano pala u odnosu na rezultate ispitivanja koje je Eurobarometar proveo u proljeće ove godine. Opća podrška članstvu u Europskoj uniji pala je za 4 posto, a uočene pogodnosti koje članstvo nudi i cjelokupna slika Europske unije za 3 posto. Trend pada uočava se i u razini povjerenja prema Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Europskom vijeću, dok je javno mnijenje ostalo pozitivno prema budućem ustroju Europske unije.


Rasprave o Europskom ustavu nisu rezultirale odbijanjem ideje zajedničkog ustava, nego je naprotiv podrška ustavnom ugovoru porasla u posljednjih pet mjeseci za 2 posto, a poraslo je i vjerovanje građana u nužnost postojanja ustava kako bi se osiguralo bolje funkcioniranje Unije. Unatoč laganom padu podrške budućem širenju EU, europsku sigurnosnu i obrambenu politiku podržava 77 posto građana, a vanjsku politiku 68 posto njih, pa ove politike ostaju na čvrstim temeljima podrške građana.


Istraživanje je također pokazalo da europskim građanima odgovara usporavanje projekta izgradnje Europske unije te da danas imaju jednaku percepciju i očekivanja glede brzine izgradnje Unije kao i prilikom istraživanja provedenog 1997. godine. 







Nadam se da je bilo zanimljivo, a nadasve
poučno o budućnosti Hrvatske u EU.

ONLINE PRIJEVOD TEKSTA

ONLINE PRIJEVOD TEKSTA
FREE and EKSPRESS

Razmišljanja malog čovjeka

Razmišljanja malog čovjeka
Sastavi i komentari

PREPUSTI SE BOGU

PREPUSTI SE BOGU
Molite i meditirajte

Ljekovita svojstva biljaka

Ljekovita svojstva biljaka
TOP RECEPTI

Recepti i jela moje mame

Recepti i jela moje mame
TOP RECEPTI

ZDRAV ŽIVOT i TOP SAVJETI

ZDRAV ŽIVOT i TOP SAVJETI
Ljekovitost biljaka

ZARADA OD KUĆE

ZARADA OD KUĆE
Google AdSense