GOOGLAJ i pretražuj svašta nešta

Wikipedia

Rezultati pretraživanja

ponedjeljak, 15. kolovoza 2011.

7.I.b Zašto Europska unija

Zašto Europska Unija «  udružena Europa  «


Mir

Ideja ujedinjene Europe nekad je bila samo
san u mislima filozofa i vizionara. Na primjer,
Victor Hugo zamišljao je ‘ujedinjene države
Europe’ nadahnute humanističkim idealima.
San su uništila dva strašna rata koja su harala
kontinentom tijekom prve polovice 20.
stoljeća.

No iz krhotina Drugog svjetskog rata izniknula
je nova nada. Narodi koji su odoljeli totalitarizmu
tijekom rata bili su odlučni da
dokrajče međunarodnu mržnju i nadmetanje
u Europi te da izgrade trajan mir između prijašnjih
neprijatelja. Između 1945. i 1950. godine
nekolicina hrabrih državnika, između
ostalih, Konrad Adenauer, Winston Churchill,
Alcide de Gaspri i Robert Schuman odlučili
su uvjeriti svoje narode da započnu novo
razdoblje. U zapadnoj Europi trebao je nastati
novi poredak, utemeljen na zajedničkim
interesima njenih naroda i narodnosti, a na
temelju ugovora koji bi jamčili vladavinu
prava i jednakost među državama.

Robert Schuman (francuski ministar vanjskih
poslova) preuzeo je ideju koju je izvorno začeo
Jean Monnet pa je 9. svibnja 1950. godine
predložio uspostavu Europske zajednice za
ugljen i čelik (ECSC). U državama koje su donedavno
ratovale proizvodnja ugljena i čelika
trebala je potpasti pod zajedničku nadležnost
- ‘Visokog tijela’. Na praktičan, ali i duboko
simboličan način ratne sirovine pretvorene su
u instrumente pomirenja i mira.

 Ovaj odvažan i velikodušan pokret polučio je
golem uspjeh. Bio je to početak više od pola
stoljeća duge i mirne suradnje između država
članica Europske zajednice. Ugovorom iz
Maastrichta 1992. godine ojačana su tijela
Zajednice i dane su im šire ovlasti. Tako je ro-
đena Europska unija (EU).

EU je uložila velik trud kako bi pomogla Njemačkoj
da se ujedini nakon pada Berlinskog
zida 1989. godine. Kada se 1991. godine
raspalo sovjetsko carstvo, države srednje i
istočne Europe, koje su desetljećima živjele
pod jarmom Varšavskog pakta, odlučile su se
za budućnost u obitelji demokratskih europskih
naroda.

Sigurnost i zaštita

Međutim, Europa 21. stoljeća još se uvijek
mora baviti problemima sigurnosti i zaštite.
Te se stvari nikad ne smiju uzimati kao da su
same po sebi razumljive. Svaki novi korak u
svjetskom razvoju ne donosi sa sobom samo
prednosti nego i rizik. EU treba poduzeti
učinkovite korake za osiguranje sigurnosti i
zaštite 25 država članica. Treba konstruktivno
surađivati s regijama koje su tik do njenih
granica - sjevernom Afrikom, Balkanom,
Kavkazom i Bliskim istokom. Tragični doga-
đaji 11. rujna 2001. u New Yorku i Washingtonu
sve su nas osvijestili koliko smo ranjivi
te kakvi su fanatičnost i duh osvete kad ih se pusti s lanca.
Institucije EU-a ključne su za uspjeh Europe
u osmišljavanju i upravljanju sustavom koji je
donio stvaran i trajan mir na veliko područje
planeta. EU mora štititi i svoje vojne i strate-
ške interese, ali tako da surađuje sa svojim
saveznicima - posebno svojim NATO-saveznicima
- i da razvija izvornu Europsku politiku
sigurnosti i obrane (ESOP).

Unutarnja i vanjska sigurnost dvije su strane
jedne medalje. Drugim riječima, EU se mora
boriti protiv terorizma i organiziranog kriminala
- što znači da policije svih država EU-a
moraju tijesno surađivati. Jedan od novih
izazova Europe je učiniti Europu područjem
slobode, sigurnosti i pravde, gdje svatko ima
jednak pristup pravdi i jednako je zaštićen
zakonom. Kako bi se to postiglo, vlade EU-a
trebaju blisko surađivati, a njena tijela, kao
što je Europol (Europske policijske snage),
moraju imati aktivniju i učinkovitiju ulogu.

Gospodarska i socijalna solidarnost

Europska unija stvorena je za postizanje političkih
ciljeva, ali njena dinamičnost i uspjeh
proizlaze iz njenih gospodarskih temelja -
‘jedinstvenog tržišta, koje su stvorile države
članice EU-a, i jedinstvene valute (eura), koji
se koristi u dvanaest država.

U državama EU-a živi manji postotak svjetskog
stanovništva. Države se moraju stalno
okupljati ako žele osigurati gospodarski rast i
sposobnost da konkuriraju drugim velikim
gospodarstvima na svjetskoj sceni. Nijedna
država EU-a zasebno nije dovoljno snažna da
sama izađe na svjetsko tržište. Kako bi se postigla
ekonomija razmjera i kako bi se našli
novi kupci, europska gospodarstva trebaju
poslovati na većem tržištu od njihove domicilne
države. Zato se EU toliko trudila da se
otvori jedinstveno europsko tržište - uklanjajući
stare prepreke trgovini i birokraciju
koja je gušila gospodarske djelatnosti.

No slobodna konkurencija za protutežu mora
imati solidarnost u cijeloj Europi, koja se
iskazuje u praktičnoj pomoći običnom čovjeku.
Kada europski građani postanu žrtve poplava
ili drugih prirodnih katastrofa, dobivaju
pomoć iz proračuna EU-a. Nadalje, od tržišta
cijelog kontinenta od 380 milijuna kupaca
korist mora imati najveći mogući broj
ljudi. ‘Strukturni fondovi’, kojima upravlja
Europska komisija, potiču i podržavaju napore
nacionalnih i regionalnih vlada EU-a da
zatvore procijep između razina razvijenosti u
različitim dijelovima Europe. I proračun EU-a
i novac koji prikuplja Europska investicijska
banka koristi se za poboljšanje europske prometne
infrastrukture (primjerice, za produžetak
autocesta i za vlakove velike brzine),
omogućujući time bolji pristup rubnim regijama
te podupirući transeuropsku trgovinu.

Tješnja suradnja za unaprjeđenje
europskog modela društva

Europska postindustrijska društva postaju
sve kompleksnija. Standard života stalno
raste, ali još uvijek postoji jaz između bogatih
i siromašnih, koji bi se mogao proširiti
pristupanjem bivših komunističkih država,među
kojim je bila i  danas Republika Hrvatska,EU-u.
Zato je važno da države članice EU-a
što tješnje surađuju kada se bave socijalnom
problematikom.

Dugoročno, svaka država EU-a ima koristi od
te suradnje. Pola stoljeća europskih integracija
pokazalo je da je cjelina veća od zbroja
njenih dijelova. EU kao jedinica ima mnogo
više gospodarske, socijalne, tehnološke, komercijalne
i političke ‘udarne snage’ od pojedinačnih
napora svojih država članica, čak i
kad se zbroje. Postoji dodana vrijednost kada
se jedinstveno djeluje i govori jednim glasom
- kao što to čini Europska unija.

Zašto? Zato jer je EU vodeća svjetska trgovačka
snaga pa igra ključnu ulogu u međunarodnim
pregovorima. Koristi svu snagu
svoje trgovine i poljoprivrede da djeluje unutar
Svjetske trgovinske organizacije te primjenjuje
Protokol iz Kyota radi smanjenja
zagađenja zraka i sprječavanja promjene klime.
Bila je predlagatelj važnih inicijativa o
održivom razvoju na sastanku na vrhu, koji je
održan u kolovozu 2002. u Johannesburgu.
Zauzima jasan stav o osjetljivim problemima
koji se tiču običnih ljudi - problemima kao
što su zaštita okoliša, izvori obnovljive energije,
‘načela predostrožnosti’ u sigurnosti
prehrane, etički aspekti biotehnologije i potreba
da se zaštite ugrožene vrste.

Stara izreka „snaga u jednakosti” vrijedi za
Europljane kao nikad dosad. Snaga Europe
proistječe iz njene sposobnosti da zajednički
djeluje na temelju odluka koje donose demokratske
institucije - Europsko vijeće, Europski
parlament, Vijeće ministara, Europska komisija,
Sud Europskih zajednica, Revizorski sud.

EU želi unaprjeđivati humane vrijednosti i
socijalni napredak. Europljani vide da globalizacija
i tehnološka promjena mijenja svijet
pa žele da ljudi posvuda budu gospodari - a
ne žrtve - tog procesa promjene. Potrebe ljudi
ne mogu se jednostavno zadovoljavati silama
tržišta ili jednostranim djelovanjima
jedne države.
Tako se EU zalaže za humani aspekt i model
društva koji podržava najveća većina njenih
građana. Europljani njeguju svoje bogato naslje-
đe vrijednosti, koje uključuje vjerovanje u
ljudska prava, društvenu solidarnost, slobodu
poduzetništva, poštenu podjelu plodova gospodarskog
rasta, pravo na zaštićen okoliš,
poštovanje kulturnih, jezičnih i vjerskih različitosti
te usklađeno obuzdavanje tradicije i
napretka.

Povelja EU o temeljnim pravima, donesena 7.
prosinca 2000. u Nici, uređuje sva prava koja
danas priznaje 15 država članica EU-a te njihovi
građani. Europljani imaju bogatstvo nacionalnih
i lokalnih kultura po kojima se me-
đusobno razlikuju, ali ujedinjeni su zajedničkim
nasljedstvom vrijednosti po kojima se
Europljani razlikuju od ostatka svijeta.

Ugovor iz Maastrichta po prvi je put ustoličilo
‘načelo supsidijarnosti’, koje je temeljno
za način funkcioniranja Europske unije. To
znači da EU i njene institucije djeluju samo
ako je takvo djelovanje djelotvornije na razini
EU-a nego na nacionalnoj ili lokalnoj razini.
To načelo osigurava da se EU nepotrebno
ne miješa u svakodnevne živote građana. Europski
identitet vrijedna je imovina koju treba
čuvati: nikad se ne smije miješati s uniformnosti
- koju Europljani apsolutno odbacuju.





Ravnopravnost,boljitak i sigurnost za sve -  DA
Hladni rat,nepravda,te jaz bogatih i siromašnih - NE
Kompromis za dobrobit svih,kao jedino riješenje – DA



Bolja,perspektivnija i sigurnija budućnost za svakog čovjeka,temeljena na znanju,toleranciji,razvoju svijesti,te proporcijonalnome rastu i duhovnih i materijalnih dobara(vrijednosti).

ONLINE PRIJEVOD TEKSTA

ONLINE PRIJEVOD TEKSTA
FREE and EKSPRESS

Razmišljanja malog čovjeka

Razmišljanja malog čovjeka
Sastavi i komentari

PREPUSTI SE BOGU

PREPUSTI SE BOGU
Molite i meditirajte

Ljekovita svojstva biljaka

Ljekovita svojstva biljaka
TOP RECEPTI

Recepti i jela moje mame

Recepti i jela moje mame
TOP RECEPTI

ZDRAV ŽIVOT i TOP SAVJETI

ZDRAV ŽIVOT i TOP SAVJETI
Ljekovitost biljaka

ZARADA OD KUĆE

ZARADA OD KUĆE
Google AdSense