GOOGLAJ i pretražuj svašta nešta

Wikipedia

Rezultati pretraživanja

ponedjeljak, 15. kolovoza 2011.

1. stranica MATURA 2006-NASLOV

 NASLOV MATURALNE RADNJE: Što donosi europeizacija Hrvatske ,autor Stipo Popić,4.a smijer ekonomist,školska godina 2005/2006 u Slavonskom Brodu  


Dobro došli na ovu web stranicu,


sadržaj ove moje maturalne radnje je pisan 2006 godine kada
sam ja polagao svoju maturu,stoga Vam isključivo ova WEB 
LOKACIJA služi kao primjer ili ogledalo kako može izgledati
nečija maturalna radnja-nadam se da će nekome pomoći jer 
većinski dio teksta je aktualan i dan danas >>> cijeli ovaj moj 
tekst možete upotrijebiti kao POVIJEST ZBIVANJA odnosa 
Hrvatske sa Eurospkom Unijom do sredine 2006 godine.


Sa desne strane nalaze se podnoslovi moje SKRIPTE :


1. stranica MATURA 2006-NASLOV 
2. stranica matura 2006-Opći podaci o knjizi
3. stranica Karta EU 
4. stranica sadržaj 
5. stranica      P R E D G O V O R 
6.I.a Ključni datumi u povijesti europskih intergracija 
7.I.b  Zašto Europska unija
8.I.c  Kako funkcionira Europska Unija
9.II.a   Uvod u ugovorne odnose RH s Unijom
10.II.b   Početak ulaska RH u EU + II.c Tijek ulaska
11.II.d   Kronološki opis zbivanja tokom kraja 2004. i cijel
12.II.e   Nadam se jednoga dana
13.Pojmovnik
14.Literatura


Kliknite na podnaslov i čitajte  !


Vlada Ivice Račana(SDP) je podnijela zahtjev Hrvatske za članstvom u EU. 09.prosinca 2011 godine Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovioć i Presjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor potpisuju PRISTUPNI PREGOVOR S ČLANICAMA EU , gotovo punih 9 godina nakon Ivice Račana.Tako je Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država postalo praktički 28 članica europske obitelji,te će potpisivanjem ovoga ugovora Hrvatska ući u proces tzv. MONITORINGA u kojem ću snage europskih promatrača aktivno dolaziti u Zagreb i nadgledati sve procese zahvaćene reformom prilagodbe Hrvatske EU sve do lipnja 2013 godine kada Hrvatska službeno postaje punopravnom članicom Europske zajednice a do tada nama Hrvatima odnosno svim građanima RH preostaje samo da maximalno iskoristimo sve moguće poticajne fondove EU za razvoj našeg gospodarstva.
 

2. stranica matura 2006-Opći podaci o knjizi

Autor radnje :  Stipo Popić
_____________________________

 M A T U R A L N A     R A D N J A




ŠTO DONOSI EUROPEIZACIJA HRVATSKE




 
Mentor : prof. Gospodarstva  Smiljka Šakić

 Ravnatelj škole : gos.Željko Vukelić

   Razrednica :  prof. Hrvatskog jezika i
                          književnosti Katica
                          Mihaljević





Izvor podataka :  -  prvenstveno INTERNET(WEB)

-         knjižica Ministarstva europskih
      intergracija « Hrvatska na putu
      u EU »

-         kompjuterski dobiveni podaci od

prof.engleskog jezika Mirte Kos u svrhu natjecanja na EU-Quizu,u kojem sam zajedno sa Tomislavom Lalićem i Ines Bardak ,osobno sudjelovao.

-         javni medij kao TV,RADIO i NOVINE.



Uvez : Fotokopirnica « Marko»,Pilareva 5,
           Sl.Brod 35000



Ekonomsko-birotehnička škola,Jagićeva bb,35 000 Sl.Brod,smijer EKONOMIST

3. stranica Karta EU

4. stranica sadržaj

SADRŽAJ


            I.      Povijest i svrha EU,zašto i kako je bila uspostavljena,te kako   funkcionira .                           
a.     Ključni datumi u povijesti europskih intergracija
b.    Zašto Europska Unija - « udružena Europa «
-         Mir
-         Sigurnost i zaštita
-         Gospodarska i socijalna solidarnost
-         Bliska suradnja za unapređenje europskog modela društva    
c.      Kako funkcionira Europska Unija
-         Vijeće Europske Unije
-         Europsko Vijeće
-         Europski parlament
-         Europska komisija
-         Sud Europskih zajednica
-         Revizorski sud
-         Europski gospodarski i socijalni odbor
-         Odbor regija
-         Europska invensticijska banka
-         Europska središnja banka
-         Europska konvencija


         II.      Analiza početka,toka i završetka ulaska Republike Hrvatske u EU .
a.     Uvod u ugovorne odnose Republike Hrvatske s Unijom
b.    Početak ulaska RH u EU
c.      Tijek ulaska
d.    Kronološki opis zbivanja tokom kraja 2004 i cijele 2005.
e.      Nadam se » jednog dana «



     III.      Pojmovnik


     IV.      Internetski izvori

5. stranica P R E D G O V O R


  P R E D G O V O R 
 


Poštovana profesorice,

danas, nakon skoro punih četiri godine školovanja u ovoj našoj, meni vrlo dragoj i perspektivnoj Ekonomsko-birotehničkoj školi u Slavonskome Brodu,posebno mi je zadovoljstvo prestaviti Vam ovo svoje djelo  kao analizu početka,toka i završetka ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.
Intergriranje Hrvatske u Europsku zajednicu od izrazite je važnosti za hrvatski narod,za boljitak ove Zemlje,podizanje razine životnog standarda i za rast Brutto društvenog proizvoda,odnosno za povećanje hrvatske proizvodnje,a time i potrošnje što će omogućiti brže i jednostavnije kolanje gospodarskih resurasa kao što su : zemlja,rad i kapital.
Hrvatska je s mog gledišta prirodno vrlo bogata i raznolika Zemlja.
Hrvatska raspolaže ogromnim prostranstvom čistog,bistrog i nezagađenog mora kao temelj za razvoj uspješnog turističkog poduzetništva,na obostrano zadovoljstvo i posjetitelja i poslovnih ljudi zbog izrazite ljepote našeg Jadrana.
Hrvatska raspolaže i ogromnim prostranstvima čiste,nezagađene,te vrlo plodne,ali ipak ne obrađene poljoprivredne  zemlje,pogotovo u Slavoniji,zatim raspolaže velikom količinom čiste pitke vode,velikim prostranstvom brda i planina kao temelj za razvoj zimskog turizma... .
Sve to daje našoj Hrvatskoj,uz dobru organizaciju,rad i učenje perspektivu i bolju budućnost  za svih nas.
Stoga po mome mišljenju ne treba razvijati pesimizam i antiskepticizam protiv ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, jer IZOLACIJA nas ne vodi nikuda,osim što nas unazađuje vrtući se stalno oko iste točke,u različitim oblicima.
Po mome,za sada još laičkom mišljenju « ulazak Hrvatske u Europsku Uniju ne može nikako donjeti veće posljedice,od onih koje bi nastupile u slučaju da se Hrvatska ogluši o Europsku Uniju i izolira» jer kako ja gledam svjetski razvoj,svijet je u sve većoj i većoj KRIZI.
Upravo zato udruženje na obostranu korist ,za nas Hrvate kao malu naciju,je potrebno više nego ikada,jer kapitalistička činjenica je «da velika riba,guta malu» bez obzira na to htjeli mi to ili ne.
Zbog svega toga mislim da bi za Hrvatsku bila velika šteta da ne uđe u Europsku Uniju,možda ne kratkoročno,ali dugoročno zasigurno DA.
Ulaskom Hrvatske  u Europsku Uniju,ništa nam neće doći samo,kao i što nam sada ne dolazi,koliko budemo radili,učili i inzinstirali na svojim pravima i slobodama,TAKO ĆE NAM I BITI.
Ali važno je da nam ulazak u EU  pruža mnogo više mogoćnosti i za uspjeh, napredak,ali isto tako i za propast.Tko se izbori,izbori,tko ne izbori,ne izbori,zbog toga važnu ulogu u tom procesu igra državna politika koja mora djelovati u interesu svojih građana,te omogućiti određene temelje,kao preduvijet hrvatskom građaninu da se izbori na nacionalnom,europskom,ali i svjetskom tržištu rada,kapitala,roba i usluga...  .
Ja sam osobno živio i školovao se u Njemačkoj, četiri pune godine i mogu reći da mi se njihov sistem sviđa,ne zato što je ona jedna bogata Zemlja,ali i jedna od vodećih zemalja u Europskoj Uniji, nego zbog toga što se ZNAJU NEKAKVA PRAVILA IGRE ,PONAŠANJA koja vrijede JEDNAKO ZA SVE,BEZ OBZIRA NA RASU,SPOL,VJERU,NACIONALNU PRIPADNOST ILI PODRIJEKLO POJEDINCA.
Kada kažem da ta pravila vrijede « JEDNAKO ZA SVE  « onda naravno ne mislim da i kod njih nema « mita i korupcije «,nasuprot, ima je i tamo,ali sigurno ne u onoj količini i obliku kao što je kod nas.
Prednost za Hrvatsku da uniđe u EU je ta što Hrvatska može postati « MOST « za poveziva-
nje ISTOKA I ZAPADA, što bi sigurno moglo potaknuti mnoga ulaganja u razvoj naše prelijepe Hrvatske,čiji će ulazak biti i od velikog INTERESA ZA Europsku Uniju da se na neki način obrani od utjecaja « balkanizma i istokcizma «
Zbog toga  smatram da će biti   VELIKA uloga,ali i odgovornost Hrvatske u sklopu Europske Unije,jer Hrvatska će biti ta koja će htjeti , ali i  moći surađivat i sa istokom i sa zapadam na način prihvatljiv europskome,ali i svjetskom « zapadu » .

6.I.a Ključni datumi u povijesti europskih intergracija

I. Povijest i svrha EU,zašto i kako je bila uspostavljena,te kako funkcionira.

 Ključni datumi u povijesti europskih intergracija

1948
7.-11. svibnja
Kongres u Haagu: više od tisuću delegata iz
dvadesetak europskih država raspravlja o novom
naćinu suradnje u Europi. Proglasili su
se osnivačima “Europske skupštine”.

1949
27.-28. siječnja
Kao rezultat Haaškog kongresa, osnovano je
Vijeće Europe, čije bi sjedište trebalo biti u
Strasbourgu.
Iste godine započinje izrada Europske konvencije
o ljudskim pravima, koja je 1950. godine
potpisana u Rimu, a na snagu je stupila
u rujnu 1953. godine.
U dogledno vrijeme gotovo sve europske države
postaju članicama Vijeća Europe.

1950
9. svibnja
Robert Schuman, francuski ministar vanjskih
poslova, inspiriran idejom Jeana Monneta, u
svom govoru predstavlja plan prema kojem
bi Francuska i SR Njemačka trebale ujediniti
proizvodnju ugljena i čelika u organizaciju
kojoj bi se mogle pridružiti i druge europske
države.

Taj se datum smatra rođendanom Europske
unije i otad se 9. svibnja svake godine obilježava
kao “Dan Europe”.

1951
18. travnja
Šest država (Belgija, Francuska, Njemačka,
Italija, Luksemburg i Nizozemska) u Parizu
potpisuje Ugovor o osnivanju Zajednice za
ugljen i čelik, koji stupa na snagu 23. srpnja
1952. godine na razdoblje od 50 godina.

1955
1.-2. lipnja
Na Sastanku u Messini ministri vanjskih poslova
šest država odlučuju o proširenju europskih
integracija na cjelokupnu ekonomiju.

1957
25. oćujka
Šest država u Rimu potpisuje Ugovor o osnivanju
Europske ekonomske zajednice (EEC) i
Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom),
koji stupaju na snagu 1. siječnja
1958. godine.

1960
4. siječnja
Na inicijativu Velike Britanije na Konvenciji u
Stockholmu osnovana je Europska udruga za
slobodnu trgovinu (EFTA), čije su članice i
neke europske države koje nisu članice Europske
ekonomske zajednice.

1962
30. srpnja
Uvedena je zajednička poljoprivredna politika.

1963
14. siječnja
Na konferenciji za tisak general de Gaulle izjavio
je da će Francuska staviti veto na zahtjev
Velike Britanije za ulazak u Europsku
ekonomsku zajednicu.

20. srpnja
U Yaoundéu je potpisan Ugovor o pridruživanju
18 afričkih država Europskoj ekonomskoj
zajednici.

1965
8. travnja
Potpisan je Ugovor o spajanju izvršnih tijela
triju zajednica te o postavljanju Zajedničkog
vijeća i Zajedničke komisije. Ugovor je stupio
na snagu 1. srpnja 1967. godine.

1966
29. siječnja
Luksemburški kompromis”. S obzirom na
političke krize, Francuska ponovno sudjeluje
u zasjedanjima Vijeća ministara, a zauzvrat
traži da se u Vijeću ministara zadrži jednoglasno
odlučivanje u slučaju pitanja od vitalnog
interesa.

1968
1. srpnja
Osamnaest mjeseci prije predviđenog roka
ukinute su unutarnje carine na industrijske
proizvode i uvedena je zajednička vanjska
carinska tarifa.

1970
22. travnja
U Luksemburgu je potpisan ugovor koji Europskim
zajednicama dopušta veće financiranje
iz “vlastitih izvora”, a Europskom parlamentu
daje veće ovlasti.

1972
22. siječnja
U Bruxellesu je potpisan Ugovor o pristupanju
Danske, Irske, Norveške i Velike Britanije
Europskim zajednicama.

24. travnja
Šest članica EEC-a uvode europski monetarni
sustav, tzv. “zmiju”. Maksimalna razlika u
tečajevima njihovih valuta ne smije biti veća
od 2,25 %.

1973
1. sijeËnja
Danska, Irska i Velika Britanija pristupaju Europskim
zajednicama, koje sada broje devet
članica. Norveška je nakon provedenog referenduma,
na kojem su se građani izjasnili
protiv pristupanja, ostala izvan Zajednica.

1974
9.-10. prosinca
Na sastanku na vrhu u Parizu devet čelnika
država, odnosno vlada, odlučili su da se Europsko
vijeće (summit) sastaje tri puta godi-
šnje. Donesena je i odluka o neposrednim izborima
za Europski parlament te o osnivanju
Europskog fonda za regionalni razvoj.

1975
28. veljače
U Loméu je potpisana konvencija (Lomé I) izme-
đu Europske ekonomske zajednice i 46 država
Afrike, Kariba i Pacifika.

22. srpnja
Potpisan je ugovor o proširenju proračunskih
ovlasti Europskog parlamenta te o osnivanju
Europskog odbora revizora, koji je stupio na
snagu 1. lipnja 1977. godine.

1978
6.-7. srpnja
Na sastanku u Bremenu Francuska i Savezna
Republika Njemačka predlažu stvaranje Europskog
monetarnog sustava koji bi trebao
zamijeniti “zmiju”. Europski monetarni sustav
stupio je na snagu 13. ožujka 1979. godine.

1979
28. svibnja
Europske zajednice potpisuju ugovor o pristupanju
Grčke.

7. i 10. lipnja
Prvi neposredni izbori za 410 predstavnika u
Europskom parlamentu.

1981
1. siječnja
Grčka pristupa Europskim zajednicama, koje
sada broje deset članica.

1984
28. veljače
Prihvaćen je program “Esprit”, koji je namijenjen
istraživanju i razvoju na području informatičke
tehnologije.

14. i 17. lipnja
Drugi neposredni parlamentarni izbori.

1985
7. siječnja
Jacques Delors imenovan je za predsjednika
Komisije (1985.-1995.).

12. lipnja
Europske zajednice potpisuju ugovore o pristupanju
sa Španjolskom i Portugalom.

2.-4. prosinca
U Luksemburgu su čelnici deset država članica
ponovno pregledali Ugovor iz Rima i složili
se o proširenju europskih integracija uvo-
đenjem “Jedinstvenog europskog akta”, koji
će omogućiti stvaranje jedinstvenog tržišta
1993. godine.

1986
1. siječnja
Španjolska i Portugal pridružuju se Europskim
zajednicama, koje sada broje 12 članica.

17. i 28. veljače
U Luksemburgu i Haagu potpisan je Jedinstveni
europski akt, koji stupa na snagu 1.
srpnja 1987. godine.

1987
15. lipnja
Početak programa “Erasmus”, koji pomaže
mladim Europljanima da studiraju u bilo kojoj
europskoj državi.

1989
15. i 18. lipnja
Treći neposredni izbori za Europski parlament.

9. studenoga
Pad Berlinskog zida.

9. prosinca
Na zasjedanju Europskog vijeća u Strasbourgu
odlučeno je da se sazove međuvladina
konferencija na temu nastavka razvoja Ekonomske
i monetarne unije (EMU) te političke
unije.


1990
19. lipnja
Potpisan je sporazum u Schengenu, čiji je cilj
ukidanje kontrole na graničnim prijelazima
između članica država Europskih zajednica.

3. listopada
Njemačka je ujedinjena.

14. prosinca
Početak međuvladine konferencije u Rimu o
Ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU) te o
političkoj uniji.

1991
9. -10. prosinca
Zasjedanje Europskog vijeća u Maastrichtu,
koje je usvojilo Ugovor o Europskoj uniji.
Ugovor počiva na temeljima Zajedničke vanjske
i sigurnosne politike, tješnjoj suradnji na
području pravosuđa i unutarnjih poslova te
na stvaranju ekonomske i monetarne unije,
koja uključuje i jedinstvenu valutu. Međuvladina
suradnja na tim područjima dodana je
postojećem sustavu Zajednice, koji zajedno
čine Europsku uniju (EU). Europska ekonomska
zajednica preimenovana je u “Europsku
zajednicu” (EZ).

1992
7. veljače
U Maastrichtu je potpisan Ugovor o Europskoj
uniji, koji stupa na snagu 1. studenoga
1993. godine.

1993
1. siječnja
Stvoreno je jedinstveno tržište.

1994
9. i 12. lipnja
Četvrti neposredni parlamentarni izbori.

24.-25. lipnja
Zasjedanje Europskog vijeća na Krfu. Europska
unija potpisuje ugovore o pristupanju s
Austrijom, Finskom, Norveškom i Švedskom.

1995
1. siječnja
Austrija, Finska i Švedska pristupaju Uniji,
koja sada broji 15 članica. Norveška nije pristupila
zbog rezultata referenduma, na kojem
su se građani izjasnili da ne žele pristupiti
Uniji.

1997
16.-17. lipnja
Europsko vijeće u Amsterdamu postiže dogovor
o ugovoru kojim bi Europska unija dobila
nove ovlasti i odgovornosti.

2. listopada
Potpisan je Ugovor u Amsterdamu, koji stupa
na snagu 1. svibnja 1999. godine.


1998
30. ožujka
Počeo je proces pristupanja novih država
kandidata. Cipar, Malta i deset država srednje
i istočne Europe uključit će se u proces.

3. svibnja
Europsko vijeće u Bruxellesu odlučuje da 11
država članica Unije (Austrija, Belgija, Finska,
Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Portugal i Španjolska) 1.
siječnja 1999. godine usvoje jedinstvenu valutu.
Naknadno će im se pridružiti i Grčka.

31. prosinca
Među valutama koje će biti zamijenjene eurom
uspostavljena je fiksna i neopoziva tečajna
razlika.

1999
1. siječnja
Početak treće faze Ekonomske i monetarne
unije: 11 valuta država članica Unije zamijenjene
su eurom. Na tržištu novca izbačena je
jedinstvena valuta. Od tog trenutka Europska
središnja banka (ECB) odgovorna je za monetarnu
politiku Unije, koja je definirana i uvedena
eurom.

24.-25. ožujka
Europsko vijeće u Berlinu usuglašava proračun
Unije za razdoblje 2000. - 2006. u okviru
“Agenda 2000”.

3.-4. lipnja
Europsko vijeće u Colognei odlučilo je zatražiti
nacrt Europske povelje o temeljnim pravima.
Članovi Konvencije predsjednici su država
ili vlada država Unije te predsjednik Europske
komisije.
Javier Solana imenovan je za Visokog predstavnika
Zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

8. i 13. lipnja
Peti neposredni parlamentarni izbori.

15. rujna
Na dužnost stupa nova Europska komisija na
čelu s Romanom Prodijem (1999.-2004.).

15.-16. listopada
Europsko vijeće u Tampereu donosi odluku o
Europskoj uniji kao području slobode, sigurnosti
i pravde.

10.-11. prosinca
Europsko vijeće u Helsinkiju, uglavnom posvećeno
proširenju Unije, službeno priznaje
Tursku kao kandidata za članstvo u Uniji i
nastavlja pregovore s ostalih dvanaest država
kandidata.

2000
23.-24. ožujka
Europsko vijeće u Lisabonu izrađuje strategiju
povećanja zapošljavanja na području Unije,
moderniziranje ekonomije i jačanje socijalne
povezanosti u Europi, koja mora počivati na znanju.

7.-8. prosinca
Europsko vijeće u Nici postiglo je dogovor o
tekstu novog Ugovora o promjeni sustava
donošenja odluka u Uniji kako bi Unija bila
spremna za novo proširenje. Predsjednici Europskog
parlamenta, Europsko vijeće i Europska komisija
službeno su objavili Europsku povelju o temeljnim pravima .

2001
26. veljače
Potpisan je ugovor u Nici, koji stupa na snagu
1. veljače 2003. godine.

14.-15. prosinca
Europsko vijeće u Laekenu usvaja deklaraciju
o budućnosti Unije. To otvara put predstojećoj
velikoj reformi Unije te uspostavi Konvencije
koja će pripremiti Europski ustav. Za
predsjednika Konvencije imenovan je Valéry
Giscard d’Estaing.

2002
1. siječnja
Građani država euro-zone počinju rabiti euro
novčanice i kovanice.

31. svibnja
Svih petnaest država članica Unije istodobno
je potpisalo Protokol u Kyotu, ugovor o smanjenju
onečišćenja zraka koji potpisuju države
diljem svijeta.

21.-22. lipnja
Europsko vijeće u Sevilli potpisalo je ugovor
o politici azila i imigracije u Europsku uniju.

13. prosinca
Europsko vijeće u Kopenhagenu složilo se da
se 1. svibnja 2004. godine Europskoj uniji
pridruži deset novih država kandidata (Cipar,
Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta,
Poljska, Slovačka i Slovenija).
Očekuje se da će se Bugarska i Rumunjska
pridružiti 2007. godine.
Odlučeno je da započnu razgovori s Turskom
ako Europsko vijeće u prosincu 2004. godine
zaključi da Turska, na temelju izvještaja i preporuke
Komisije, zadovoljava “Kopenhaške
kriterije”.

2003
16. travnja
U Ateni je Europska unija potpisala ugovore
o pristupanju s Ciprom, Češkom, Estonijom,
Mađarskom, Latvijom, Litvom, Maltom, Poljskom,
Slovačkom i Slovenijom.

10. srpnja
Konvencija o budućnosti Europe završava
svoj rad na prijedlogu nacrta Europskog
ustava.

4. listopada
Početak međuvladine konferencije koja će
izraditi novi ugovor, koji će obuhvatiti Europski
ustav.

2004
1. svibnja
Europskoj uniji pristupili su Cipar, Češka,
Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska,
Slovačka i Slovenija.

10. i 13. lipnja
Šesti neposredni izbori za Europski parlament.

2007
Europsko vijeće u Kopenhagenu 2002. godine
odredilo je 2007. godinu kao datum ulaska
Bugarske i Rumunjske u Europsku uniju.
  



Simbolika cilja,razvoja Europske Unije je
stvaranje velike,suvremene ekonomije u
svrhu uspješnije borbe protiv velikih gospodarstava nap:  SAD-e...

ONLINE PRIJEVOD TEKSTA

ONLINE PRIJEVOD TEKSTA
FREE and EKSPRESS

Razmišljanja malog čovjeka

Razmišljanja malog čovjeka
Sastavi i komentari

PREPUSTI SE BOGU

PREPUSTI SE BOGU
Molite i meditirajte

Ljekovita svojstva biljaka

Ljekovita svojstva biljaka
TOP RECEPTI

Recepti i jela moje mame

Recepti i jela moje mame
TOP RECEPTI

ZDRAV ŽIVOT i TOP SAVJETI

ZDRAV ŽIVOT i TOP SAVJETI
Ljekovitost biljaka

ZARADA OD KUĆE

ZARADA OD KUĆE
Google AdSense